Na ozbiljnije razmišljanje i računanje vrijednosti stajskoga gnoja poljoprivrednu i stručnu javnost nagnalo je enormno poskupljenje mineralnih gnojiva. Prošle godine u ovo doba, kad se počela osmišljavati nova operacija 10.1.17 – PUS; cijene mineralnih gnojiva bile su uobičajene i iznosile su prosječno 5,3 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K).
U studenom prošle godine, u jeku edukacija korisnika operacije 10.1.17 – PUS, cijene mineralnih gnojiva već su bile značajno više, na razini 13,1 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K). Trenutno, na početku proljetne sjetve i prihrane ozimih usjeva i travnjaka, cijene su dosegle povijesne rekorde. Iznose u prosjeku 20,5 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K).
Dakle, u godinu dana cijene mineralnih gnojiva u prosjeku su gotovo učetverostručene.
Vrijednost stajskoga gnoja u našoj je poljoprivredi desetljećima zanemarivana i podcijenjena. Nerijetko se i službeno stajski gnoj tretira samo kao izvor onečišćenja?! No, dolaze neka nova vremena. Nažalost, često je neophodna velika nevolja da bismo o važnim temama počeli trezveno i racionalno razmišljati. Upravo to se događa na temu gnojiva općenito pa smo primorani puno više računati i tražiti racionalnija rješenja.
U prošloj se godini napravilo zasigurno najviše kemijskih analiza svih tipova stajskoga gnoja u povijesti. Razlog je uvođenje nove Operacije 10.1.17. – Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama (PUS). I te su analize uglavnom potvrdile prosječne tablične vrijednosti sadržaja glavnih makro-hranjiva (N-P-K) u različitim tipovima stajskoga gnoja. Najprikladniji primjer za usporedbu i računanje vrijednosti stajskoga gnoja je goveđa gnojovka – u obliku pomiješanog fecesa i urina bez dodane vode ili stelje. Gnojovka se kao takva i aplicira na oranične i travnjačke površine.
Prosječni sastav (‘formulacija’) goveđe gnojovke je 4-2-5 (kg N – P2O5 – K2O / m3 ili toni). Dakle, samo po osnovna tri makro-hranjiva u usporedbi s mineralnim gnojivima goveđa gnojovka vrijedi prema trenutnim cijenama 1 m3 = 226 kn.
Najčešće ‘opterećenje’ površina na stočarskim gospodarstvima u našim županijama s najvećim brojem krava u prosjeku je 1 krava / ha (uključujući i podmladak). To iznosi prosječno 1,5 UG/ha. Ta jedna krava s podmlatkom proizvede prosječno godišnje 30 m3 ili tona gnojovke, što u izračunu dovodi do ukupne godišnje proizvodnje čistih hranjiva od 120-60-150 kg N-P-K / ha. Prema trenutnim cijenama mineralnih gnojiva to je ekvivalent od 6.765 kn. U intenzivnijoj proizvodnji, pri ‘opterećenju’ od 2,5 UG/ha, izračun se penje na 200-100-250 kg N-P-K / ha = 11.275 kn.
Važno je napomenuti da je to proizvodnja vrijednog organskog gnoja svake godine po svakom hektaru !?
Ako tu proizvodnju nakratko povežemo s trenutnim cijenama dehidriranih organskih gnojiva, koja se uglavnom uvoze i masovno kupuju za našu povrtlarsku i ostale proizvodnje hortikulture, osobito u ekološkom uzgoju, dolazimo do još puno viših iznosa po kravi i/ili hektaru. Uobičajena cijena organskih gnojiva primjenjivih i u ekološkoj proizvodnji klasične formulacije 4-3-2 iznosi 43,3 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K). U toj usporedbi vrijednost godišnje proizvodnje gnojovke (1 krava + podmladak / ha) iznosila bi čak 14.289 kn.
U svim ovim usporedbama i izračunima uzimala se u obzir samo vrijednost tri najvažnija makro-hranjiva (N-P-K). Stajski gnoj ima naravno dodatnu vrijednost i u sadržaju svih ostalih makro- i mikro-elemenata. Također i u nezamjenjivoj ulozi u povećanju sadržaja organske tvari i biološke aktivnosti u tlu na parcelama na kojima se redovno primjenjuje.
Vrlo skoro, a svakako u nadolazećem novom programskom razdoblju ZPP-a, svi zajedno ćemo puno više morati cijeniti vrijednost stajskoga gnoja; nezamjenjivu ulogu stočarstva u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji. Isto tako i značajno veći udio leguminoza u plodoredu, zelenu gnojidbu, konzervacijsku obradu tla i sve drugo za što je poljoprivrednicima sve više potrebna stalna, intenzivna stručna podrška, i to na poljima i u stajama.
Izvor: https://www.savjetodavna.hr/
