Korisnicima mirovinskog primanja kojima HZMO provodi ustegu iz mirovinskog primanja, a dodijeljeno im je korisničko ime i lozinka za e-Građane, omogućen je od 29. listopada 2014. uvid u podatke o obračunatim ustegama iz mirovinskog primanja putem osobnog korisničkog pretinca. Podaci sadrže ustege iz Obavijesti o mirovinskim primanjima za određeni mjesec razrađene prema vrsti i ukupnoj svoti ustege, mjesečnoj svoti ustega u kunama, nazivu pravne osobe ili imenu i prezimenu ovrhovoditelja/vjerovnika i broju računa te broju dokumenta. Pozivamo korisnike mirovinskih primanja kojima se provodi ustega iz mirovinskog primanja i koji su zainteresirani za navedene podatke, da se registriraju u poslovnicama Financijske agencije (FINA), na posebno označenim mjestima za e-Građane, gdje će dobiti jedinstveni elektronički identitet. Popis poslovnica FINE u kojima možete zatražiti vjerodajnice za e-Građane (ePass, mToken) možete naći na adresi http://www.fina.hr/poslovnice.

Prethodni članakDomaće vino daleko najomiljenije
Sljedeći članakObjavljen novi natječaj za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnom nepogodom
Gospodarski list
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.
Xing

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA