Promjenjivo vrijeme u cijeloj Europi, uključujući sušu u južnoj Europi i obilne oborine na zapadu, povećalo je rizik od mikotoksina u usporedbi s prošlogodišnjim usjevima. Jedan od najznačajnijih problema ovogodišnje žetve je velika prisutnost aflatoksina u uzorcima kukuruza iz srednje i jugoistočne Europe. To predstavlja poseban izazov proizvođačima mlijeka u toj regiji.
Kako bi mogli na vrijeme poduzeti odgovarajuće korake, proizvođači hrane za životinje i farmeri moraju imati precizne informacije o sadržaju mikotoksina u svojim usjevima. Tvrtka Alltech, jedna od vodećih kompanija u svijetu na području zdravlja životinja, s proizvodnjom dodataka, premiksa, krmiva i potpunih krmnih smjesa, koja ove godine obilježava 40 godina postojanja, iznijela je podatke pregleda europske žetve za 2022. godinu u istraživanju koje se bavi stvarnim rizikom i opasnostima od mikotoksina za životinje i farmere.
Kako mikotoksini utječu na životinje?
Smanjen unos hrane utječe na proizvodnju mlijeka i mesa, oštećenje crijeva i unutarnjih organa. Narušena je funkcija buraga i proizvodnja hlapljivih masnih kiselina, supresija imunosnog sustava, neplodnost i reproduktivni problemi. Suša zapravo povećava opasnost od mikotoksina.
Promjenjivo vrijeme utjecalo je na kvalitetu ovogodišnjih usjeva
Tijekom cijele sezone suša je imala negativan učinak na kvalitetu kukuruza u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
–Općenito govoreći, rezultati su slični analizi koju smo proveli 2021.. Najveći izazov za farmere i proizvođače stočne hrane predstavlja problem s aflatoksinom u srednjoj i jugoistočnoj Europi koji se najčešće spominje u medijima. Iako ova analiza omogućuje procjenu rizika od mikotoksina u Europi ove godine, dok doista ne testirate sastojke koje koristite može biti teško provesti učinkovit plan kontrole, rekla je dr. Radka Borutova, voditeljica tehničke podrške u europskom timu za upravljanje mikotoksinima.
Alltechovo istraživanje je pokazalo da su brojni uzorci kukuruza iz te regije imali više od dopuštenih razina aflatoksina. Sirovine koje sadrže 20 ppb aflatoksina ili više smatraju da nisu sigurni za stočnu hranu. Ovaj podatak posebno je relevantan za mliječnu industriju zbog opasnosti od prijenosa aflatoksina preko krave u mlijeko. Za rješavanje ovog izazova nužan je sveobuhvatan pristup koji uključuje sve korake duž opskrbnog lanca. U uzorcima pšenice i ječma utvrđen je nizak rizik na cijelom kontinentu. U njima su utvrđene upola manje razine mikotoksina nego u kukuruzu.
Ali „nizak rizik“ ne znači da rizik ne postoji. Istraživanja pokazuju da produljena izloženost mikotoksinima može naštetiti životinjama čak i pri niskim razinama. Proizvođači i dalje trebaju poduzimati odgovarajuće korake u rješavanju ovog problema. Prvi put je analizirana reprezentativna količina uzoraka slame koji su prikupljeni u Danskoj. Utvrđen je veći rizik od mikotoksina, pri čemu je deoksinivalenol (DON) bio najrašireniji. To može predstavljati potencijalni problem za proizvođače svinja koji prelaze na sustave koji su pogodniji za dobrobit životinja, zbog rizika od izloženosti mikotoksinima u stelji od slame.
Prisutnost više vrsta mikotoksina u kukuruzu te pšenici i ječmu
Analizom je utvrđena prisutnost prosječno 5,2 mikotoksina po uzorku. Više od 86,7 % uzoraka sadržavalo je dva ili više mikotoksina.
U zemljama južne Europe (Španjolska, Grčka, Srbija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska), čak 68 % uzoraka sadržavalo je fumonizine, 35 % uzoraka sadržavalo je aflatoksine. Prosječna koncentracija (16 ppb) može štetiti zdravlju i rastu svinja. Kod krava može dovesti do značajnog prijenosa AfM1 u kravlje mlijeko.
Maksimalna koncentracija aflatoksina B1 bila je 96 ppb i pronađena je u Srbiji. Ta je koncentracija znatno iznad razine dopuštene u EU-u (20 ppb) u kukuruzu. 1 % uzoraka sadržavalo je trikotecene tipa A — prosječna koncentracija bila je 68 ppb. 0,3 % uzoraka sadržavalo je zearalenon (ZEN) — najveća koncentracija (204 ppb) pronađena je u uzorku kukuruza iz Španjolske.
Maksimalna koncentracija deoksinivalenola (DON; 3.686 ppb) pronađena je u uzorku kukuruza iz Hrvatske. Analizom je utvrđeno da je svaki uzorak prosječno imao 3,1 mikotoksina. Više od 81,2 % uzoraka sadržavalo je dva ili više mikotoksina. Takva stočna hrana koja sadrži više vrsta mikotoksina predstavlja veći rizik za performanse i zdravlje.
Rizik od mikotoksina u krmivima
Ovogodišnja analiza također sadrži podatke o kontaminaciji krmiva mikotoksinima. Analizirana su 126 uzorka silaže kukuruza, travne silaže te silaže pšenice i ječma prikupljenih diljem Europe. U uzorcima je u prosjeku pronađeno 3,2 mikotoksina. Pri tome je u 100 % uzoraka sadržavalo najmanje jedan mikotoksin, a 96,8 % uzoraka sadržavalo je dva ili više različitih mikotoksina. U 97 % uzoraka pronađeni su trikoteceni tipa B, dok je 95 % uzoraka sadržavalo fuzaričnu kiselinu. Gotovo 50 % krmiva sadržavalo je mikotoksine iz roda Penicillium, a manje od 1 % uzoraka bilo je kontaminirano aflatoksinom B1. Maksimalna koncentracija mikotoksina iz roda Penicillium pronađena je u Ujedinjenoj Kraljevini u travnoj silaži u količini od 3.946 ppb. Rezultati analiziranih uzoraka krmiva također ukazuju na umjereni do visoki rizik kod mliječnih krava, tovne junadi i junica.
Ključni rezultati Alltechovog pregleda europske žetve za 2022. godinu:
- 100 % testiranih uzoraka sadržavalo je mikotoksine, a 79 % sadržavalo ih je 2 ili više
- u prosjeku je svaki uzorak sadržavao 4,5 mikotoksina
- najčešće je utvrđena prisutnost aflatoksina, trikotecena tipa B, fumonizina i nove grupa mikotoksina
- u 67 uzoraka kukuruza pronađeno je više od zakonski dopuštenih razina aflatoksina za upotrebu u stočnoj hrani (>20 ppb).
Aflatoksini u kukuruzu
Već drugu godinu zaredom, kontaminacija kukuruza aflatoksinom u srednjoj i jugoistočnoj Europi glavni je problem koji farmeri i proizvođači stočne hrane moraju uzeti u obzir kada počnu nabavljati i koristiti sastojke tijekom nove sezone hranidbe. Aflatoksin je toksin koji je povezan s toplim vremenom. Ekstremni toplinski uvjeti tijekom glavne vegetacijske sezone vjerojatno su pridonijeli povećanju razina aflatoksina u uzorcima kukuruza.
Pšenica i ječam
Razine mikotoksina u pšenici i ječmu manje su nego u kukuruzu. Dok je prosječni broj mikotoksina u mnogim uzorcima kukuruza veći od 5, u strnim žitaricama obično ih je oko 3. Ta se odstupanja iskazuju kao ekvivalent rizika (REQ) i rizik hranjenja određenih vrsta i životinjskih skupina tim sastojcima. Na primjer, za krmače i nazimice ovogodišnji uzorci kukuruza predstavljaju veći rizik od mikotoksina. Kada se iste životinje hrane strnim žitaricama, rizik od mikotoksina procjenjuje se kao manji.
Slama
Iako se naširoko koristi kao hrana za preživače i stelja za svinje, kontaminacija slame mikotoksinima često se zanemaruje. Međutim, kako pokazuju ispitivanja u Danskoj, uzorci slame prvenstveno sadrže više razine mikotoksina. DON je glavni mikotoksin koji izaziva zabrinutost i vjerojatno je rezultat kombinacije kontaminacije prije i poslije žetve. Problem se može pogoršati ako se slama ostavi na polju dulje vrijeme izložena kiši i vlazi.
Krmiva
U svim regijama Europe uzorci travne i kukuruzne silaže sadržavali su razine mikotoksina koje bi se mogle smatrati rizičnijim za upotrebu u proizvodnji mlijeka. Prisutnost povišenih razina Penicilliuma smatra se glavnim čimbenikom tog rizika.
Rizik za određene skupine životinja
- Proizvođači svinja trebali bi biti svjesni da se razina rizika za kukuruz temelji na ekvivalentu rizika (REQ) za rasplodne krmače i prasad te se smatra umjerenom do visokom, pri čemu je rizik povezan sa strnim žitaricama (pšenicom i ječmom) nizak, dok je tek u pojedinim regijama on umjeren do visok.
- Kada je riječ o peradi, rizik od mikotoksina u kukuruzu za rasplodnu perad, brojlere i nesilice je umjeren, dok je rizik povezan sa strnim žitaricama (pšenicom i ječmom) nizak.
- Kod preživača, rezultati analiziranih uzoraka kukuruza i krme ukazuju na umjereni do visoki rizik u mliječnih krava.
Mikotoksini su prijetnja održivosti
Mikotoksini ne predstavljaju samo rizik za zdravlje životinja i profitabilnost proizvodnje. Kombinirajući podatke o kontaminaciji mikotoksinima s utjecajima na zdravlje, rast i razvoj životinja, saznajemo kako mikotoksini također doprinose ukupnom ugljičnom otisku poljoprivrede.
Izvor: Alltech Croatia
