Slatkovodni ekosustavi, izgrađeni od raznolikih staništa, nisu ključni samo kao dom brojnih vrsta. Oni istovremeno osiguravaju različite usluge koje su za čovjeka od neprocjenjivog značaja, poput čiste i pitke vode.
Pritom je važno razumijeti da samo zdravi i otporni ekosustavi mogu u potpunosti ispuniti svoj potencijal pružanja različitih usluga. Umjetne pregrade na tekućicama koje je izgradio čovjek narušavaju zdravlje rijeka i potoka jer ometaju prirodan protok vode, sedimenta, hranjivih tvari, ali i organizama. Pregrade onemogućavaju ili značajno umanjuju povezanost riječnih tokova s močvarama, poplavnim područjima te pritokama, čime nužno utječu na prirodnu prihranu i dotok vode u različitim ekosustavima koji se time mijenjaju i gube na otpornosti, zdravlju i kvaliteti usluga koje pružaju.
Utjecaj pregrada je posebice vidljiv na ribama, najprepoznatljivijim stanovnicima rijeka i jednima od najosjetljivijih upravo na isprekidanost riječnog toka što im onemogućava uspješnu potragu za hranom ili čak razmnožavanje. Stoga ne čudi da je jedan od izazova i zadataka za očuvanje prirode upravo uklanjanje prepreka uz provedbu niza drugih mjera za oporavak riječnih procesa, s ciljem obnove zdravih i potpuno funkcionalnih riječnih ekosustava.
Pogotovo je u Europi kontinuitet Rijeka, kroz stotine godina ekonomskog razvoja i urbanizacije te korištenja vodotoka u različite svrhe od reguliranja rijeka i mljevenja žita do proizvodnje električne energije, narušen brojnim pregradama. Njihovo sustavno uklanjanje, na način koji u najvećoj mjeri doprinosi obnovi ekosustava te vrsta i staništa, uključujući i ciljeve europske ekološke mreže Natura 2000, je hitan i neodgodiv zadatak kako za očuvanje bioraznolikosti tako i naše ljudske egzistencije. Brojne takve pregrade danas više ne ispunjavaju primarnu funkciju ili postoje druga tehnička rješenja prihvatljivija za prirodu koja ih mogu zamijeniti.
Započinje projekt Improve River LIFE čija će provedba trajati 60 mjeseci
Projekt Improve River LIFE su osmislili i prirpremili stručnjaci Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zajedno s partnerima iz Hrvatskih voda, Javne ustanove Krš i more te zagrebačkog PMF-a. Te četiri institucije će i provoditi projekt, s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja kao vodećim partnerom.
Glavni cilj projekta je očuvanje i poboljšanje stanja populacije mekousne, endemske vrste pastrve koja je jedinstvena u svijetu, a nastanjuje tek nekoliko vodotoka jadranskog slijeva u Hrvatskoj, Bosni i Hrecegovini i Crnoj Gori. Mekousna je danas ugrožena vrsta, te je u nekim ranije nastanjivanim rijekama već izumrla. Aktivnosti projekta usmjerene su na obnovu staništa i populacija mekousne u rijekama Jadro i Vrljika koje su jedno od zadnjih preostalih staništa ove vrste. Glavni fokus je na osiguravanju longitudinalne (uzdužne) povezanosti riječnih ekosustava kroz uklanjanje umjetnih pregrada ili osiguravanje njihove prohodnosti za neometano nizvodno i uzvodno kretanje ribljih vrsta.
Također, kroz projekt će se izraditi katastar umjetnih pregrada na vodotocima u Hrvatskoj te će se identificirati one koje imaju najznačajniji negativan utjecaj na prirodu, a rezultat će biti lista prioritetnih lokacija za obnovu uklanjanjem ili osiguravanjem prohodnosti različitim prilagodbama. Planiran je i prijenos iskustava i znanja prikupljenih kroz projekt kolegama iz susjednih država, osobito Bosne i Hercegovine kako bi se stvorili dodatni kapaciteti u slijevu Neretve za očuvanje mekousne kao endema ovog područja.
Provedba ovog projekta predstavljat će doprinos RH Strategiji EU za bioraznolikost i cilju da se do 2030. godine osigura najmanje 25 000 km rijeka ponovno slobodnog toka.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 4.683.000 EUR, s udjelom EU sufinanciranja od 75 % osiguranim kroz LIFE program za prirodu i bioraznolikost.
