U prošlom broju Gospodarskog lista objavili smo prvi dio članka o voćarima iz Baštice u Ravnim kotarima, ocu Zvonimiru i sinu Darku Kovačeviću. Oni na svojem imanju Miks Agro novim tehnologijama sprječavaju elementarne nepogode, bolesti, štetnike i korove. Time ostvaruju dvostruko veći urod od hrvatskog prosjeka.

Pročitajte u nastavku kako su to uspjeli.

Ovo je jedno sjajno gospodarstvo koje može poslužiti kao primjer što trebamo popraviti i promijeniti da bi postali uspješniji u proizvodnji i trženju poljoprivrednih proizvoda, poručila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković, nakon što je s premijerom Andrejom Plenkovićem i zadarskim županom Božidarom Longinom posjetila imanje Miks Agro i OPG Kovačević na Baštici u Ravnim kotarima.

miks agro
U kakvoću Kovačeviće jabuke s Global Gap certifikatom uvjerio se i premijer Plenković

Poticaji po kilogramu i sugestija ministrici Vučković

Tijekom posjeta imanju Miks Agro ministrica Marija Vučković je najavila da će se od ove godine poticaji isplaćivati po kilogramu proizvedene robe, a ne po hektarima, kako je bilo dosad. Zanimalo ju je što o tome misle Kovačevići.

-Podupiremo, s tim da se mladi voćnjaci u prve tri godine, dok još nema uroda stave izvan kriterija prinosa. Da se potiču po površini, s tim da se kontrolira kad su posađeni i kad dođu na rod. Isto tako, pri određivanju visine poticaja, treba voditi računa o uzgojnom obliku. Ne može se vrednovati jednako hektar voćnjaka u tradicionalnom kao hektar u intenzivnom uzgoju. Za podizanje intezivnog veći su troškovi, a kad dođe na rod dat će i dvostruko veći prinos, pojasnio je Zvonimir.

Ministrica je zahvalila na ovoj sugestiji i obećala ju uvažiti. 

Certifikati, znanje i nove tehnologije

Kovačevići surađuju s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, a za vrijeme dok su za Gospodarski list razgovarali za ovaj članak, njihov voćnjak obišao je i umirovljeni profesor s tog fakulteta, dr. sc. Ante Kolega. Zvonimir i Darko smatraju da se samo uz praćenje trendova i uvođenjem tehnoloških inovacija mogu ostvariti vrhunski rezultati i biti konkurentan na tržištu. Stoga prate što rade voćari u EU.

miks agro
Zvonimir i Darko Kovačević pokazuju voćnjak profesoru Anti Kolegi

– Gledali smo što rade uspješni voćari u razvijenijim zemljama. Odlazili smo i još odlazimo u Italiju. U regiji Regio Emilija na plantažama oko Cesene saznamo sve novosti u vezi breskve i nektarine. U Tirolu pak sve o jabukama. Ne treba otkrivati toplu vodu, nego ono što je otkriveno primjenjivati u našim uvjetima. A uvjeti za voćarstvo u Ravnim kotarima su više nego dobri.

Navodnjavanje pod tlakom

Pjeskovito tlo odgovara voćkama, pogotovo ako ima dovoljno vlage, a ima je jer nadomak njihovih nasada u Kašiću je sustav navodnjavanja Baštica – druga faza, kojega Kovačevići koriste. Najviše kap po kap i to cijelu sezonu. Osim što nasade drže stalno pod vlagom kroz sustav navodnjavanja gnoje i prihranjuju svoje voćke. Puni su hvale za Daniela Segarića, županijskog pročelnika za poljoprivredu. Pročelnik je njima i ostalim voćarima uvijek pri ruci, a na njegov prijedlog, Zadarska županija ih je lani zbog korone oslobodila plaćanja vode. Isto će, saznajemo, predložiti i za ovu godinu jer korona još nije prošla. Dobra klima, navodnjavanje, puno rada i znanja, produktivnost na europskoj razini, certifikati… Kako su to postigli bez upotrebe pesticida?

Fotoselektivna mreža štiti od tuče, žege i insekata

Koristeći sredstva iz EU fondova u sklopu Programa ruralnog razvoja Kovačevićev obrt za poljoprivredu Miks Agro je financirao podizanje protugradne mreže te kupovinu poljoprivredne mehanizacije i opreme. Provedbom projekta postavljena je crvena fotoselektivna mreža na 3 ha jabuka te 7 ha bresaka i nektarina. Pokazalo se da ova mreža povećava prosječnu masu ploda, prinos te smanjuje sunčeve ožegotine. Osim zaštite od tuče, poboljšanja prinosa i kakvoće plodova, zbog manje veličine otvora u usporedbi s klasičnom crnom mrežom protiv tuče, ova mreža stvara barijeru i štetnim insektima, ako se postavi i na bočnim stranama voćnjaka kao što je slučaj u ovom voćnjaku.

-U pokusnim uvjetima postignuta je potpuna kontrola jabučnog savijača uz samo jedno tretiranje. U proizvodnim uvjetima očekuje se da će se broj tretiranja insekticidima smanjiti do 50 posto. Time će se dodatno poboljšati kakvoća plodova i smanjiti rezidui pesticida, potvrdio je  prof. dr. sc. Tomislav Jemrić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Ovo je prvi voćnjak s fotoselektivnom mrežom protiv tuče u Republici Hrvatskoj. Inovativna tehnologija ovih mreža primjenjuje se u Italiji, Izraelu, Australiji, Južnoj Africi i drugim zemljama koje razvoj voćarstva temelje na inovacijama.

miks agro
Kovačevići su prvi u Hrvatskoj postavili fotoselektivnu mrežu

Suzbijanje korova obradom, a ne pesticidima

U voćnjacima Miks Agra na Baštici pesticide više ne koriste ni za suzbijanje korova.

Nabavili smo dva specijalna stroja s priključcima koji uklone svaku travku, pa i onu oko samog stabla, kaže Darko.

Nekorištenje herbicida dobro je za zdravlje potrošača, ali i za samu biljku. Breskva u pjeskovitom tlu je inače jako osjetljiva, pogotovo dok je još mlada.

-Prije dok smo koristili pesticide primjećivalo se da nakon tretiranja 7-8 dana bude u stanju šoka. Stane vegetacija, pojašnjava Zvonimir. Sve ide naprijed, pa tako i strojevi koji mogu zamijeniti herbicide. Zato maksimalno ulažu u tehnologiju jer drugačije se ne može biti konkurentan na zahtjevnom europskom tržištu.

Za razliku od 25 do 30 tona bresaka i nektarina po hektaru koliko se u prosjeku postiže u hrvatskom voćarstvu, njihovi prinosi su dvostruko veći, slično kao u Italiji gdje se po hektaru ubere 65-70 tona bresaka i nektarina. Darko nam je otkrio da još veću produktivnost imaju u Slankamenu i u većem dijelu Vojvodine. Oni su iz Italije kopirali znanja, a imaju kvalitetniju zemlju. Tako u proizvodnji jabuka postižu i do 100 tona po hektaru. Isto koliko i Kovačevići u Baštici.

Kako su dobili certifikat Global Gap?

Da bi se dobio certifikat Global Gap, jedan od najraširenijih svjetskih standarda primarne proizvodnje svježeg voća i povrća, treba zadovoljiti stroge kriterije. Prilikom obavljanja svih aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu proizvođači su dužni primjenjivati dobru poljoprivrednu praksu, program kontrole pesticida, sustav upravljanja kvalitetom i HACCP načela. Osim toga, dobavljači moraju zadovoljiti niz pravila i postupaka. To su primjerice bilježenje svih aktivnosti na zemljištu, ulazak posjetitelja u skladište u kontroliranim uvjetima, ali i voditi brigu o dvosmjernoj komunikaciji između radnika i rukovodstva te jasno definiranje svih poslovnih procesa. Da bi zadržali teško stečeni certifikat Miks Agro se obvezao koristiti kvalitetni, certificirani sadni materijal i gnojiva, provoditi neprestane analize vode za navodnjavanje tla i proizvoda te brinuti o mehanizaciji, čistoći i ispravnosti pakirne linije. Dobavljači trgovačkom centru se također obvezuju biti i energetski učinkoviti, održivo gospodariti otpadom. Uz to, obvezuju se neprestano usavršavati i pratiti nove trendove.

Zadovoljni su jer obiteljski obrt Miks Agro sa sjedištem u Islamu Grčkom visoko kotira među dobavljačima domaćih i stranih trgovačkih centara. Tako su se primjerice lani njihove breskve i nektarine našle i na policama trgovačkog centra u Njemačkoj. To je najbolja potvrda njihove  kvalitete. Osim Global Gapa, Kovačevićev Miks Agro ima icertifikat o validnosti GS1 identifikatora.

Kako revitalizirati hrvatsko voćarstvo?

Na pitanje što treba učiniti za revitalizaciju hrvatskog voćarstva Zvonimir i Darko kažu:

-Država sa svoje strane treba dati zemljište u koncesiju pod povoljnim uvjetima. Struka treba educirati voćare gdje saditi, koje uzgojne oblike koristiti i sve ostalo što sad ne radi. Još uvijek, primjerice, sugeriraju tradiocionalni, a ne gusti sklop, što voćarski razvijenije zemlje već odavno pakticiraju. Evo, i mi u našim nasadima u Baštici sadimo breskve na metar razmaka, navode.

miks agro
Gusti sklop daje dvostruko veće prinose

Nadalje, nužno je udruživanje voćara. Udruženi voćari u Italiji, Španjolskoj i drugim razvijenim zemljama diktiraju uvjete plaćanja i cijene trgovačkim centrima. Kod nas je obrnuto. Trebamo iskoristiti svoje prednosti: dobru klimu, kvalitetno tlo i voćarske položaje.

-Naša prednost je i blizina tržišta. Dok recimo voće iz Španjolske putuje sedam dana, naše je na policama već sutradan. Znači, troškovi prijevoza su manji. Formula je jednostavna: uz manje troškove proizvesti i prodati više, poručuje mladi agronom Darko Kovačević. Radeći tako on i njegova obitelj, roditelji Anica i Zvonimir, te supruga Maja koja je zadužena za sve administrativne poslove u Miks Agru i, uz to skrbi o četvero djece, dokazuju da se od voćarstva može živjeti.

Prethodni članakKako zaštiti bolesnu penjačicu?
Sljedeći članakNaša kvalitetna pastrva se sve manje jede!
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.