Fiziološki poremećaji rajčice su oštećenja biljnih dijelova do kojih dolazi zbog nedostatka ili viška pojedinog biljnog hraniva. Osim toga, mogu ih uzrokovati nepovoljni vegetacijski čimbenici kao što su niske ili visoke temperature, nedostatak vode u tlu i sl. Javljaju se i u intenzivnoj, kao i u proizvodnji za vlastite potrebe.
Najznačajniji fiziološki poremećaji koji se javljaju na rajčici su mačje lice, vršna trulež ploda, nejednolična obojenost ploda, pucanje plodova (uzdužno i koncentrično) te uvijanje lišća i ožegotine od sunca.
Mačje lice i deformacije plodova
Mačje lice predstavlja deformaciju ploda do koje dolazi zbog temperaturnog šoka tijekom cvatnje i oplodnje. Niske dnevne (15-18 °C) i noćne temperature (10-15 °C) praćene oblačnim vremenom i manjkom svjetla u vrijeme cvatnje rezultiraju pojavom ovog fiziološkog poremećaja. Upravo takvi uvjeti su tijekom ovog svibnja bili u većem dijelu Hrvatske i za očekivati je pojavu ovog fiziološkog poremećaja, posebno kod krupnoplodnih sorti.
Obilna gnojidba dušičnim gnojivima će još više doprinijeti pojavi ove promjene. “Mačje lice” se najčešće javlja kod sorti i hibrida koji imaju krupne plodove. Na vrhu ploda dolazi do formiranja kalusnog tkiva koje narušava estetski izgled ploda. Kod upotrebe se taj dio ploda mora odbaciti.
Niske temperature (hladne noći) u vrijeme formiranja plodova uzrokuju naborane (rebraste) plodove. Uzgojem rajčice u zaštićenim prostorima (tunelima i plastenicima) i kontrolom temperature u vrijeme cvatnje, značajno se smanjuje mogućnost pojave deformacije ploda.
Šuplji plodovi rajčice
U plodovima rajčice mogu se javiti šuplji prostori u kojima nije došlo do formiranja sjemena i sjemene pulpe. Ova pojava je pod izravnim utjecajem slabog oprašivanja cvijeta do kojeg dolazi zbog promjene temperature, previsokih ili preniskih temperatura, nedostatka ili suviška vode, preobilne gnojidbe dušičnim gnojivima, slabe osunčanosti, vrelih vjetrova.
Vršna trulež ploda
Vršna trulež ploda uzrokovana je nedostatkom kalcija u plodu. Nedostatak kalcija se zapravo javlja zbog nemogućnosti dotoka kalcija do ploda pa stanice u vršnom dijelu počinju odumirati. Može se pojaviti iako kalcija ima dovoljno u tlu. Kalcij se kroz biljku transportira vodenim putem i ako biljka nije dovoljno opskrbljena vodom mogu se javiti simptomi nedostatka. Pri visokim temperaturama tijekom dana biljka puno vode troši za transpiraciju (hlađenje). Zbog toga dio kalcija umjesto u plodu završi u listu, što ima za posljedicu pojavu simptoma nedostatka.
U punoj vegetaciji rajčica bi se tjedno trebala navodnjavati dva do tri puta sa 20 do 25 L/m2. Ako se uzgaja u zaštićenom prostoru, potrebno je provjetravanjem i zasjenjivanjem sniziti temperaturu u plasteniku koliko je moguće. Dakle, osim osiguravanja dovoljne količine vode i kalcija, bitno je održavati što povoljnije mikroklimatske uvjete. Također, kod rajčice se mogu prikratiti cvjetne grane na 5 do 6 plodova. To se čini kako bi se regulirao broj plodova i smanjilo opterećenje biljke. Problem nedostatka kalcija može se smanjiti prihranom kalcijevim nitratom. Kalcijev nitrat je vodotopivo gnojivo. Primjenjuje se jednom tjedno putem sustava za navodnjavanje i ne smije se miješati sa drugim vodotopivim gnojivima (Poly-Feed, Kristalon i sl.).
Nejednolična obojenost plodova
Zeleni prsten oko čaške ploda, odnosno, žuti prsten tvrđeg tkiva kad je plod zreo češće se javlja kod sorti koje imaju više klorofila u perikarpu ploda. Javlja se u uvjetima visokih temperatura i nedovoljne opskrbljenosti ploda kalijem ili pri neodgovarajućem odnosu dušika i kalija.
Može se javiti tijekom proljeća pri uzgoju u zaštićenom prostoru kad je na biljci zametnuto puno plodova (6 do 8 grozdova), a zrioba još nije započela. Kod plodova dobro pokrivenih lišćem nejednolična obojenost se javlja rijeđe.
Pucanje plodova
Pucanje plodova posljedica je neravnomjerne opskrbe biljaka vodom (vodnog stresa), a može biti uzdužno i koncentrično, zelenih i zrelih plodova. Do pucanja dolazi uslijed naglog rasta koji je potaknut velikim količinama vode i visokim temperaturama. Osobito je to poslije dužeg sušnog i/ ili hladnog razdoblja.
Ako je do pucanja došlo dok su plodovi još zeleni, oštećenja mogu zarasti, ali tkivo ostaje slabije obojeno i tvrdo. Ako nije moguće osigurati ravnomjerno navodnjavanje, uz dobar razvoj korijena, srednje bujnu biljku i dobro sačuvano lišće, može se očekivati manje pucanja plodova.
Uvijanje lišća i ožegotine od sunca
Uvijanje lišća prema srednjoj žili liske počinje od donjih listova prema gornjima, kad su uvjeti za asimilaciju povoljni, uz slabo zametanje i razvoj plodova. Tada se povisi sadržaj škroba i šećera u listu. Ovaj se poremećaj također javlja i nastupom visokih ljetnih temperatura. Kad plodovi na prvom grozdu postignu krupnoću karakterističnu za sortu, listovi ispod prvog grozda mogu se odstraniti jer gube funkciju.
Sunčani palež javlja se na plodovima izloženima suncu kad temperatura osunčanog dijela ploda prijeđe 30 °C. To sprječava stvaranje crvenog pigmenta.
