Sadnja novog nasada jagode

Sadnja jagode odrađuje se u našim klimatskim uvjetima u srpnju, kolovozu te do sredine rujna. Rok do sredine rujna odnosi se uglavnom na zelene sadnice. Za optimalnu sadnju i dobre proizvodne rezultate trebamo osigurati nekoliko preduvjeta.

Vrlo važni preduvjeti stanja i pripreme tla za podizanje nasada jagode:

• Tlo rahlo, lagano, bogato humusom (2-4 %), slabije humusna tla možemo popraviti unošenjem zrelog stajnjaka ili nekog drugog organskog gnojiva
• Kiselost tla za sadnju jagoda je optimalne reakcije pH 5,5-7, a kiselija tla popravljamo unošenjem Ca neposredno prije izrade gredica
• Tlo treba biti dobro opskrbljeno makroelementima N, P i K, a njihov sadržaj popravljamo unošenjem mineralnog gnojiva

Sve navedene popravke radimo prema potrebi na osnovi kemijske analize tla koja je neophodna, pogotovo ako se radi o „ozbiljnoj“ proizvodnji. Ovdje treba odmah naglasiti da je kemijska analiza tla obavezna za ostvarivanje bilo kakvih poticaja (gradski, županijski ili državni) za podizanje nasada, što je svakako dobro.

Najbolja predkultura za sadnju jagode je neka od strnih žitarica (pšenica, ječam, zob, tritikale…). Prije samog oranja strništa na dubinu od 25-30 cm treba izmalčirati ostatke slame. Nakon oranja dodaje se prema potrebi stajnjak i mineralno gnojivo, a zatim se tlo usitnjava na sitne čestice frezanjem  ili rotofrezanjem kako bi se dobila mrvičasta struktura tla pogodna za izradu gredica tzv. baula.

Što nakon izrade gredica?

Nakon izrade gredica, njihovu površinu treba tretirati dozvoljenim zemljišnim herbicidima. Trenutno su u FIS bazi dozvoljeni slijedeći preparati: DEVRINOL 45 FL, DUAL GOLD MZ PEPITE, STOMP AQUA. Budući da su ovi preparati fotolabilni, tretiranje treba raditi pred kišu. Kako se radi o sušnom razdoblju i mala je vjerojatnost da će kiša pasti u roku od nekoliko sati nakon tretiranja, potrebno je osigurati umjetno kišenje rasprskivačima kako ne bi došlo do gubitka navedenih herbicida isparavanjem.

Nakon tretmana herbicidima, slijedi polaganje PVC folije i sustava za navodnjavanje kap po kap, koji se polaže ispod same folije. Kroz taj sustav kasnije možemo, osim samog navodnjavanja, obaviti i fertirigaciju (gnojidbu, odnosno prihranu zajedno s navodnjavanjem) kombinacijom različitih vodotopivih gnojiva, ovisno o fenofazi razvoja jagode.

U početnim fazama rasta fertirigacija se radi s naglašenim fosforom (P₂O₅ i dušikom N:P:K 11:44:11, 20:20:0). U fazi dozrijevanja plodova radi se s naglašenim kalijem K₂O (9:12:36, 0:0:50), kao i kalcijem ( 15 % N + 26 % Ca) koji daje čvrstoću i bolje čuvanje ploda. Ovdje treba isto tako reći da se putem sustava za navodnjavanje mogu dodati i pojedini fungicidi i insekticidi koji uništavaju bolesti i štetnike korijena kao i bolesti, i štetnike same jagode. Također, mogu se dodati i razni pripravci za bolje ukorijenjivanje, aminokiseline, poboljšivači tla itd.

Danas se jagoda uglavnom sadi na već spomenutoj PVC foliji. Ona ne dozvoljava rast korova i zadržava vlagu i toplinu (crna folija) što pogoduje rastu i plodonošenju. Najčešće se upotrebljavaju crne UV stabilne i perforirane folije. Mogu se koristiti i bijele folije koje pak imaju mogućnost prolongiranja cvatnje i berbe. Koriste se uglavnom za kasnije sorte (roxana, raurica…).

Za sadnju se mogu koristiti frigo (zamrznute) ili zelene sadnice. Frigo sadnice se nakon vađenja iz rasadnika drže u hladnjači na temperaturi od -2 ⁰ C. To je temperatura koja zadržava vegetaciju, ali sama sadnica ostaje „živa“ i nakon vađenja na vanjsku temperaturu ona odmah započinje s vegetacijom. Ako se radi o frigo sadnicama, one se sade posebnim sadilicama, tzv. rašljama. Zelene sadnice se nalaze u kontejnerima i sade se direktnim polaganjem u zemlju sa supstratom u kojem se nalazi korijen.

Prednost zelene sadnice je u tome što u godini sadnje ne formira cvijet tako da nema „skidanja“ cvjetova i mogu se saditi u kasnijim rokovima (čak i do prve polovice rujna). Time se izbjegnu visoke ljetne temperature kakve nas prate ovog ljeta. Ovdje treba spomenuti da je kod zelenih sadnica cvatnja u proljeće uvijek nešto ranija (oko 5-7 dana) nego kod frigo sadnica. Samim time je i berba ranija, što je naročito važno kod ranih sorata (clery, alba, joly…).

Prednost frigo sadnice je u tome što ona već 10-15 dana nakon sadnje formira cvijet. Ako je sadnica dovoljno „jaka“, možemo taj cvijet „pustiti“ da formira plod. Tako već 2 mjeseca nakon sadnje možemo imati i prvu berbu koja će biti skromna, oko 10 dkg po grmu.

Od sorata koje se danas najčešće sade među jednorodnima treba izdvojiti clery, joly, asia, alba, aprica, antea, roxana…, a od  mjesečarki capry, albion, diamante, san andreas, murano…. Nakon sadnje najvažnije je svakodnevno redovno navodnjavanje nasada, pogotovo u ekstremno sušnim uvjetima koji vladaju. Dobro bi bilo kombinirati navodnjavanje kap po kap s orošavanjem. S fertirigacijom nasada treba krenuti oko 2 tjedna nakon sadnje. Slijedi skidanje vriježa, tretman izniklih korova, zaštita protiv bolesti i štetnika i općenito briga o nasadu.

Zašto uzgajati jagode u zatvorenom sustavu?

Što se tiče ove proizvodne godine za područje zapadne i središnje Hrvatske treba svakako napomenuti da je bila loša situacija s pozebom jer je mraz na  pojedinim lokacijama bio i do -8°C u fazi formiranog cvjetnog pupa ili otvorenog cvijeta (ovisno o sorti i načnu uzgoja), tako da je bilo dosta štete od pozebe čak i u zatvorenim sustavima proizvodnje, dok je ona na otvorenom bila i veća od 70 %.

Tako se je još jednom potvrdilo da jagodu treba uzgajati isključivo u zatvorenim sustavima (plastenici, staklenici). Ulaganja su jednostavno prevelika da bi ovisili o vremenskim (ne)prilikama. Kasnije pak u fazi dozrijevanja je bilo hladno razdoblje, koje je prolongiralo berbu za više od 2 tjedna. Time je razdoblje berbe nekih sorata trajalo više od 40 dana, dok u normalnim godinama traje 20-25 dana.