Ministarstvo poljoprivrede nastavlja informiranje i konzultacije sa svim relevantnim dionicima o izradi prvog nacrta Strateškog plana, potrebnog za korištenje sredstava poljoprivrednih fondova u razdoblju od 2023. do 2027. g. U tijeku drugog kruga konzultacija, održane su radionice o analizi stanja, potrebama i prioritetima hrvatskog poljoprivrednog sektora u Pazinu, Gospiću, Zadru te završna u Zagrebu. U novom planu ZPP-a od 2023. do 2027. g. iz Europskih fondova je na raspolaganju 3,42 milijarde eura za hrvatsku poljoprivredu.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek kazao je da je na ukupno sedam radionica sudjelovalo nešto više od 2000 osoba. Drži važnim dijalog u pripremi konačnog Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). On uključuje izravna plaćanja, sektorske mjere potpore te mjere potpore ruralnom razvoju. One će hrvatskim poljoprivrednicima iz europskih fondova staviti na raspolaganje 3,42 milijarde eura u razdoblju od 2023. do 2027.. Ukupno više od pet milijardi eura za poljoprivredu u tih pet godina što ovisi o određenim indeksima. Do tada je Prijelaznom uredbom za poljoprivredu u 2021. i 2022. godini za mjere ruralnog razvoja osigurano 1,75 milijardi eura, uz 131 milijun eura za provedbu reformi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
–Perspektiva hrvatske poljoprivrede, definirana u nacrtu Plana. On će biti donesen do prosinca te poslan Europskoj komisiji (EK) na usvajanje. Cilj je proizvoditi konkurentnije, više i kvalitetnije uz kontinuiranu brigu o prirodnim resursima, jačanje održivosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene, uz osiguranje radnih mjesta i stabilnog dohotka poljoprivrednika te poboljšanje kvalitete života u ruralnim zajednicama, dodao je Tušek.
Prema njegovim riječima, predviđena su tri kanala za financiranje hrvatske poljoprivrede. Prioriteti Ministarstva poljoprivrede u okviru Plana usmjereni su na unaprijeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanaca opskrbe hranom. I to putem provođenja četiri grupe reformskih aktivnosti za koje je osigurano gotovo pola milijarde kuna.
One, između ostalog, obuhvaćaju izgradnju i opremanje logističko-distribucijskih centara za voće i povrće. Osim toga i provođenje prvih projekata komasacije za ukupno 18.000 ha i uspostavu trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta. Investicije u digitalnu transformaciju poljoprivrede uključivat će uspostavu digitalnih javnih usluga, sustava pametne poljoprivrede i sustava sljedivosti od polja do stola. Zaključno će se unaprijeđenje sustava doniranja hrane realizirati putem infrastrukturnog opremanja banaka hrane i posrednika u lancu doniranja hrane.
Tušek je istaknuo da je za financiranje hrvatske poljoprivrede, bez Nacionalne omotnice, u novom ZPP-u od 2023. do 2027. g., namijenjeno godišnje, 680 milijuna eura. To je ukupno 3,4 milijarde eura za hrvatsku poljoprivredu u petogodišnjem razdoblju.
Navodnjavanje i jačanje ekološke poljoprivrede
–Preporuke Europske komisije se odnose na jačanje mladih i malih poljoprivrednika što se tiče investicija. Također i doprinos Zelenom planu EU-a. On ima ambiciozan okolišni cilj prepoloviti emisiju stakleničkih plinova do 2030. g. te izgraditi klimatski neutralan kontinent do 2050. g., kroz uporabu zelenog gnojiva i očuvanje bioraznolikosti. To znači razvoj biogospodarstva, kao novu vrstu poljoprivrednog gospodarstva, istaknuo je Tušek.
Naime, uvodi se zelena infrastruktura putem Zelenog plana u okviru nove ZPP. To znači i uvođenje novih šest eko shema u ekološkoj poljoprivredi, čije su domaće površine dosegle 7,21 posto obradivog poljoprivrednog zemljišta. No, kako smo svjedoci učestalih klimatskih promjena koje imaju sve veći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, jedan od odgovora na klimatske izazove je i gradnja infrastrukture za javno navodnjavanje u osam županija na površini od skoro 7000 ha. Ona se financira s više od 660 milijuna kuna.
Novost kod navodnjavanja je intervencija u preventivne aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu. Za to je planirano 17 milijuna eura, plus dio RH, a troškovi navodnjavanja su pokriveni 100 posto. Naime, kako se čulo, procjena je da se trenutno u Hrvatskoj navodnjava svega 2,5 posto obradivih površina. Nužno je iznaći i druga sredstva, posebno što se tiče nabave opreme za navodnjavanje kod krajnjih korisnika.
Hrvatska poljoprivreda, što je pokazala i SWOT analiza, zaostaje u produktivnosti za onom u EU. U generacijskoj obnovi ruralnih područja ona dijeli sudbinu drugih zemalja Unije. Ipak, raste broj mladih poljoprivrednika u RH, kojih ima 21.995 ili 12,9 posto svih poljoprivrednih gospodarstava. Mladi poljoprivrednici imaju pravo prvih pet godina nakon što su osnovali ili preuzmu poljoprivredno gospodarstvo koristiti posebne potpore iz Programa ruralnog plaćanja. Broj mladih poljoprivrednika koji su koristili ove potpore povećao se gotovo tri puta od 2015. g. U 2020. g. tu potporu koristilo je 9.468 mladih poljoprivrednika, kojima je isplaćeno nešto više od 60 milijuna kuna. Osim toga, iz Programa ruralnog razvoja je isplaćeno 462 milijuna kuna za projekte 1.490 mladih poljoprivrednika.
Što donosi šest novih eko shema?
Godišnja omotnica zelenih shema iznosi 25 posto, odnosno minimalno 94,4 milijuna eura. Predviđa se šest tipova operacija u većoj zaštiti okoliša, kao što je raznolikost poljoprivrednih površina, umjesto usjeva. To znači da minimalno 10 posto površina mora biti pod eko uzgojem. Gospodarstvo veličine do 10 ha mora imati minimalno dvije eko kulture. Ono od 10 do 30 ha tri kulture, odnosno veće od 30 ha, njih četiri. Propisano je i pašarenje na eko pašnjacima. Tamo je i dalje obvezna prva košnja, čiji se rok može pomaknuti u brdsko-planinskim područjima. Nadalje, propisano je održavanje eko površina, bilo trajnih nasada ili travnjaka, odnosno krajobraza što se tiče živica i vodotokova, bez zaštitnih sredstava, kao i uporaba stajskog gnojiva na oraničnim površinama. Plan gnojidbe je obvezan za dobivanje 215 eura po eko hektaru, istaknuo je Tušek.
Novost u planu je i konzervacijska poljoprivreda. Ona se sada jako promiče u EU, radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i očuvanja bioraznolikosti. Pri tomu je obavezan plodored, kao i minimalno 30 posto tla pod zelenim pokrovom.
Financijska omotnica za očuvanje bioraznolikosti, primjerice, za eko trake, iznosi 2,5 milijuna eura. Isti je iznos namjenjen za prijelazno razdoblje i održavanje eko oranica, trajnih travnjaka ili eko pčelarstvo. Uz to, potiče se smanjenje uporabe pesticida. Riječ je o 175,2 milijuna eura za petogodišnje razdoblje.
Tko je aktivni, a tko mali poljoprivrednik do 5 ha?
Program izravnih potpora predstavila je Zdenka Berak. Ona je kazala da je pitanje kako će se definirati aktivni poljoprivrednik, još uvijek otvoreno. Za malog poljoprivrednika predlaže prag do 5 ha. Berak je, između ostalog, kazala da dosadašnju mjeru 13, koja se odnosi na gorska i planinska, odnosno potpomognuta područja, može koristiti samo aktivni poljoprivrednik. Financijska omotnica je ,,teškaʺ 146,6 milijuna eura. Ona očekuje da će pojedine jednice lokalne samouprave prijeći iz jedne u drugu skupinu područja.
Novost je potpora korisnicima za trženje vlastitog voća i povrća. Promjene su najavljene i kod malih poljoprivrednih proizvođača. Tamo je ukupno 25,5 milijuna eura planirano za intervenciju. Donji ulazni prag je 3000 eura po korisniku. Intenzitet potpore iznosi 85 posto. Tu su i sektorske intervencije za novo programsko razdoblje ZPP-a, koje za sektor vina iznose nešto više od 10 milijuna eura godišnje, pčelarstvo dva milijuna eura, a sektor voća i povrća šest milijuna eura godišnje.
Za rad proizvođačkih organizacija u novom programskom radzdoblju planirano je 30 milijuna eura, plus RH dio, odnosno do 100.000 eura po proizvođačkoj organizaciji. Izdašna su sredstva planirana za Leader (CLLD) program 78,5 milijuna eura, plus RH dio. Udio za lokalne akcijske grupe (LAG-ove) povećan je na šest posto od 2023. godine. Za razmjenu znanja i iskustva poljoprivrednih proizvođača u poljoprivredi i šumarstvu planirano je 30 milijuna eura, a taj će iznos obuhvatiti i savjetodavne aktivnosti.
Mjere ruralnog razvoja u novom strateškom Planu predstavio je Ivan Ciprijan. On je kazao da je interes poljoprivrednika i dosada bio veliki za Mjerom 4.1.1., pa su zadržane potpore i ubuduće prilikom investicija u nabavu električnog pastira, kupnju pasa tornjaka, obnovu suhozida i dr. u iznosu od 17 milijuna eura, plus 15 posto udio RH. IAKS mjere ruralnog razvoja, mogu koristiti poljoprivrednici upisani u Poljoprivredni Upisnik. Oni ne moraju biti budući aktivni poljoprivrednici.
Za primarnu poljoprivrednu proizvodnju 161 milijun eura
Intenzitet potpore u ukupnom iznosu za primarnu poljoprivrednu proizvodnju je ukupno 161 milijun eura, plus udio za Republiku Hrvatsku. Riječ je o ukupno 161 milijun eura, plus RH udio. Potpora po korisniku može iznositi do dva milijuna eura, a pokriva 65 posto prihvatljivih troškova, koji kod mladih poljoprivrednika mogu biti do 80 posto. Iznos za razvoj proizvodnje na ruralnom području je povećan na 8 000 eura. Prihvatljivi troškovi iznose do 65 posto investicije.
Predviđene su i intervencije za mlade, nove i start up poljoprivrednike. Tamo je predviđeno 75.000 eura po mladome poljoprivrednom korisniku do 40 godina starosti. Ukupno se radi o 80 milijuna eura plus nacionalna komponenta. Do sada je to bila Mjera 6.1.1., koja je imala veliki odaziv. Tomu se i ubuduće nadaju u Ministarstvu, kao i kod osiguranja poljoprivredne proizvodnje. U brojkama, u prethodnom razdoblju odobreno je više od 30.000 zahtjeva za sufinanciranje polica osiguranja. Od njih je gotovo trećina u 2020. g., što je povećenje od 355 posto u odnosu na prije pet godina.
Intervencije u javnu infrastrukturu, dosadašnja Mjera 7., planirane su u iznosu 70 milijuna eura, plus RH dio. To je kažu, malo s obzirom na veliki interes jedinica lokalne zajednice za infrastrukturnim projektima, bilo vodovoda, nerazvrstanih cesta ili vrtića. Do sada je više od 13.000 novih investicijskih projekata sufinancirano bespovratnim sredstvima. Grade se nove farme, podižu trajni nasadi i modernizira se poljoprivredna proizvodnja.
Odgovarajući na upite, Tušek je kazao da su išli na manje iznose u pojedinim sektorima, kako bi, kao i u drugim EU zemljama, povećali broj korisnika posebno mladih, malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača te učinili rapodjelu potpora transparentnijom i prihvatljivijom većem broju korisnika. No, zasad se radi o prijedlogu, što znači da treba tek vidjeti, nakon dobivanja ,,zelenog svjetlaʺ iz Bruxellesa, kako će on izgledati i u konačnici.
