Biskvit (mjera je čaša od 180 ml):

✦3 jaja

✦1 čaša šećera – 180 g

✦1 vanilin šećer

✦½ čaše ulja – 90 g

✦1 čvrsti jogurt – 150 g

✦2 čaše oštrog brašna – 250 g

✦1 prašak za pecivo

✦340 g višanja iz kompota

Priprema:

 class=

1. Pjenasto izmiksati jaja sa šećerom i vanilin šećerom, pa dodati ulje, jogurt, brašno i prašak za pecivo. Dobro izmiješati.

 class=

2. Smjesu rasporediti u kalup za pečenje obložen papirom za pečenje dimenzije 35 x 22 cm, a po vrhu poslagati ocijeđene višnje iz kompota, uvaljane u malo brašna. Peći u zagrijanoj pećnici na 180 °C, oko 20 minuta.

Krema:

✦700 ml mlijeka

✦7 žlica šećera

✦2 pudinga od vanilije

✦2 čaše kiselog vrhnja – 360 g

Priprema:

 class=

3. U malo mlijeka razmutiti puding, pa ukuhati u ostatak mlijeka sa šećerom. Kuhati neprestano miješajući dok se ne zgusne i maknuti s vatre. U vruće umiksati kiselo vrhnje.

 class=

4. Rasporediti vruću kremu na malo ohlađen biskvit i ohladiti u hladnjaku prije preljeva.

Preljev:

✦500 ml soka iz kompota + vode

✦4 žlice šećera

✦2 preljeva za torte

Priprema:

 class=

5. Pripremiti preljev za torte sa sokom od višanja prema uputi s pakiranja. Par minuta ohladiti i polako preliti po ohlađenom kolaču. Dobro ohladiti u hladnjaku.

Recept iz knjige Moji voćni kolači

Prethodni članakObjavljeno 229 javnih natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta i u pripremi još 47
Sljedeći članakŽlijezde pčela
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.