Neki se kultivari ne mogu uzgojiti iz sjemena, a neki sjeme ne stvaraju. Tada je jedini izbor vegetativno razmnožavanje – reznicama, povaljenicama ili dijeljenjem, ovisno o vrsti.

Ožujak je i vrijeme intenzivnog uzgoja presadnica. Pripremite sjetveni materijal poput posudica i supstrata. Počnite sjetvu mažurana (Origanum majorana), timjana (Thymus vulgaris), ružmarina (Rosmarinus officinalis) i matičnjaka (Melissa officinalis). Od sredine svibnja presadite ih na otvoreno.

Sadnja gotovih presadnica ljekovitog i začinskog bilja štedi vrijeme i energiju, iako je nešto skuplja opcija. Većinu biljaka možete presaditi u gredice nakon zadnjeg mraza u vašem kraju. Bosiljak (Ocimum basilicum), origano (Origanum vulgare), ružmarin (Rosmarinus officinalis) i lavanda (Lavandula angustifolia) više vole toplije vrijeme. Nakon presađivanja, bilje je važno obilno zalijevati prvih nekoliko dana kako bi se što bolje ukorijenilo.

Neke biljke traže svakodnevno zalijevanje, dok druge traže sušna razdoblja. Borač (Borago officinalis), ehinacea (Echinacea purpurea) i kadulja (Salvia officinalis) ne vole previše vode. Majčina dušica (Thymus serpyllum), menta (Mentha piperita) i origano (Origanum vulgare) vole češće zalijevanje. Začinsko i ljekovito bilje možete ubirati bilo kad tijekom vegetacije. Zapravo, često orezivanje grmlja, naročito začina, potaknut će veći rast. Kod začina, naročito bosiljka (Ocimum basilicum) ili mente (Mentha piperita), važno je redovito uklanjanje cvjetova. Tako će potaknuti biljku da stvara više sekundarnih aktivnih tvari u listovima.

Većina danas uzgojenih začinskih i ljekovitih biljaka još su uvijek divlje vrste, ali su dostupni i mnogi kultivari koji se razlikuju u načinu rasta ili boji listova i cvjetova. Ta raznolikost čini ih vrijednim dekorativnim vrtnim biljkama. Njihov miris i druga svojstva su obično slična, ako ne i identična s osobinama same vrste. Privlačnost začinskog i ljekovitog bilja leži uvelike u njihovu mirisu, koji obično potječe od listova, prije nego od cvjetova. Esencijalna ulja otpuštaju se kada se listovi ugriju ili zgnječe tako za sunčana vremena miris začinskog i ljekovitog vrta ispunjava zrak.

Određene začinske i ljekovite vrste imaju jarko obojene cvjetove. Oni se mogu iskoristiti u kombinaciji i kao dekorativne vrste u uređenju okućnice npr. narančasta boja nevena (Calendula officinalis) kao protuteža brončanom komoraču (Foeniculum vulgare „Purpureum“) ili blistavo plava boja borača (Borago officinalis) u srebrnosivoj boji pelina (Artemisia absinthium). Neke su biljke na glasu kao dobročinitelji drugim biljkama. One prodorna mirisa kao mirisni pelin (Artemisia annua) ili božja metvica (Arthemisia abrotanum), odbijaju insekte. Uzgojeni plemeniti jarmen (Chamaemelum nobile) u vrtu utječe na bolji rast drugih biljaka.

Ako ima dovoljno prostora, korisno je oblikovati zaseban začinski i ljekovit vrt te uzgajati mnoge biljke zajedno za snažniji dojam, a i da biste ubrali korist od njihova kombiniranoga mirisa na jednom mjestu. Kao i ostale biljke, začinsko i ljekovito bilje trebalo bi uzgajati u uvjetima što sličnijim onima koji vladaju na njihovom prirodnom staništu. Sve kako bi se osigurao što bolji rast, razvoj i otpornost. Mnoge biljke potječu sa Sredozemlja i one obično više vole mnogo sunca i propusno tlo.

Neke biljke bolje podnose vlažne djelomično sjenovite položaje. No, treba se pobrinuti da ne budu prevlažne ili gusto posađene u stalnoj sjeni. Većina kultivara šarenih i zlatnih listova raste u laganoj sjeni. Mirisna metvica (Mentha suaveolens „Variegata“), zlatni oblici matičnjaka (Melissa officinalis) i vratiča (Tanacetum parthenium) najbolje zadržavaju svoju boju kad su izloženi jutarnjem ili večernjem suncu, a preko podne da su u sjeni.

Osobit izgled biljaka nudi mnoge mogućnosti za kreiranje zanimljiva uzorka ili cjelokupni dizajn, kombinirajući skupine komplementarnih ili kontrastnih boja. Osim što se tako ističu ukrasne značajke biljaka, to i ubiranje čini lakšim. Izbor vrsta uvelike ovisi o vlastitoj sklonosti i primjerenosti. Tradicionalno, začinski se vrt obrubljivao niskom oblikovanom živicom od miloduha (Hyssopus officinalis) ili lavande (Lavandula). Začinsko i ljekovito bilje može se uzgajati i s drugim ukrasnim vrtnim biljkama.

Takav način uzgoja koristan je kada nema dovoljno prostora za zaseban začinski i ljekoviti vrt ili za biljke koje su prikladne za sadnju uz obrube kao npr. metvulja (Monarda dydima) i rutvica (Ruta graveolens). Vrste sivkastih listova osobito su prikladne za srebrnaste obrube ili kao kontrast biljkama s plavim, purpurnim ili ružičastim bojama kao purpurna kadulja (Salvia officinalis „Purpurescens“). Sadnja aromatičnih biljaka uz kućni prilaz, puteljak i mjesta za sjedenje olakšat će uživanje u njihovu mirisu. Niske biljke, kao majčina dušica (Thymus serpyllum), kamilica i puzajući čubar (Satureja spicigera), pogodne su za sadnju na kamenjaru ili u velikom broju oblikuju mirisni tepih. Ove i ostale biljke više uspravna rasta, kao luk vlasac (Alium schenoprasum), čine neobičnu i privlačnu granicu obruba ili staza.

Za biljke koje se koriste u kulinarstvu u velikim količinama, kao peršin (Petroselinum crispum), povrtna gredica možda je najbolje mjesto uzgoja. To je i najuobičajenije mjesto za brzo rastuće biljke poput krasuljice (Anthriscus cerefolium) i kopra (Anethum graveolens) koji se siju uzastopno i ne presađuju se. Začinsko bilje može rasti i u strogom redu između povrća ili kao ukrasni obrub oko povrtnjaka.

Većina začinskoga i ljekovitoga bilja raste dobro u posudama. Od visećih cvjetnih posuda pa do glinenih posuda gotovo je svaka pogodna, pod uvjetom da ima otvore za drenažu i da se na dno stavi sloj propusnog materijala prije sadnje. U malim vrtovima ili na balkonima cijeli začinski i ljekoviti vrt može biti u posudama, domišljato postavljen na zidovima, stubama, policama i prozorskim daskama, jednako dobro kao i u razini tla.

Ako je prostora premalo, upotreba posude za sadnju jagoda (posuda s otvorima poput džepova sa strane) nudi atraktivan i funkcionalan način uzgoja brojnih različitih biljaka zajedno. Ako imate odvojen prostor za začinsko i ljekovito bilje ili ga uzgajate s ostalim ukrasnim biljkama ili povrtnim kulturama, često je prikladno imati jednu ili dvije posude najčešće upotrebljavanoga začinskoga i ljekovitog bilja u blizini vrta.

Neke od najboljih biljaka za uzgoj u posudama jesu krasuljica (Anthriscus cerefolium), peršin (Petroselinum crispum), luk vlasac (Allium schoenoprasum), origano (Origanum vulgare „Compactum“), miloduh (Hyssopus officinalis susp. aristatus) i majčina dušica (Thymus seryllum) ili timijan (Thymus vulgare).

Razgranate biljke npr.ružmarin (Rosmarinus officinalis) i lovor (Laurus nobilis) često dobro izgledaju uzgojene pojedinačno u posudama ili bačvama. Uzgoj slabijih i osjetljivih biljaka kao što su mirta (Myrtus communis), trolisni sporiš (Aloysia triphylla), mirisna pelargonija (Pelargonium graveolens), u cvjetnim posudama prikladan je zbog toga što se tada mogu unijeti u zatvoreno preko zime, a one pr

Počitajte još iz priloga broja:

Pripreme za uzgoj ljekovitog i začinskog bilja

Gnojidba tla za uzgoj ljekovitog bilja

Prethodni članakPripreme za uzgoj ljekovitog i začinskog bilja
Sljedeći članakGnojidba tla za uzgoj ljekovitog bilja
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.