Nekih vrsta koje su se nekada tradicionalno nalazile u vrtovima, u cvjetnjaku ispred kuće ili uz gredice sočnog povrća, nema kod profesionalnih proizvođača presadnica i sve se rjeđe viđaju u vrtovima.
Premda brojni ljubitelji vrtlarenja jednogodišnje cvjetne vrste kupuju kod proizvođača presadnica povrtnih i cvjetnih vrsta, poseban je užitak uzgojiti vlastite presadnice ili posijati sjeme izravno u vrtu. Kao što će se vidjeti iz opisa nekoliko odabranih tradicijskih vrsta, one su vrlo često i korisne za oprašivače s obzirom da ih privlače bojama i mirisima cvjetova te bi ih svakako trebalo češće saditi. Nažalost, nerijetko su cvjetnjaci ispred kuća imitacija cvjetnjaka kakvi se mogu vidjeti na javnim površinama zelenila, pravilnih oblika i strogo omeđeni kamenjem ili betonskim rubnjakom.
Vrijeme je sjetve anuela!
Proljeće je počelo i idealno je vrijeme za sjetvu cvjetnih vrsta koje će krasiti cvjetnjake tijekom ljeta. Sada je vrijeme sjetve cvjetnih vrsta koje se nazivaju jednogodišnje ili anuele.
Svojstva jednogodišnjih cvjetnih vrsta je da tijekom jedne vegetacijske godine prođu sve faze rasta i razvoja, od nicanja, vegetativnog rasta, tj. razvoja stabljike i listova te generativnog rasta tj. cvatnje i tvorbe sjemena. U jesen, nastupom niskih temperatura i prvih jesenskih mrazova, odumiru.
Tradicionalne vrste su se vrlo često znale i same zasijati te bi narednog proljeća gusto nicale na istom mjestu na kojem su rasle i prethodne godine. Velik broj tih vrsta porijeklom je iz mediteranskog dijela. Dio ih je unesen iz Srednje i Južne Amerike ili drugih dijelova svijeta. U svojoj postojbini te vrste mogu biti i trajnice. U uvjetima naše umjerene kontinentalne klime ne mogu prezimjeti na otvorenom.
Zijevalica
Zijevalica, zečići, žabice (Antirrhinum majus L., por. Scrophulariaceae) jedna je od vrsta porijeklom iz južne Europe i Sjeverne Amerike. Naraste do visine od 60 cm, a stabljika joj je razgranata. Cvjetovi se nalaze u grozdastim cvatovima, brojni su, tipičnog oblika, jednostavni ili puni, bijele, žute, narančaste, ružičaste, crvene ili ljubičaste boje. Koristi se na gredicama u privatnim vrtovima, niži kultivari na javnim gradskim površinama i kao lončanice, kao cvjetna vrsta za rez za izradu svježih, šarenih buketa. Uzgaja se na sunčanim ili svjetlim položajima u propusnom tlu bogatom hranivima.
Razvijene biljke su otporne na sušu. Za blagih zima biljke mogu prezimiti na otvorenom i nastaviti rasti naredne godine. Sije se u turnusima od siječnja do ožujka, jednom pikira, a na otvoreno sadi nakon prestanka opasnosti od kasnih proljetnih mrazova na razmak 25-30 cm. Od mjera njege potrebno ju je redovito prihranjivati. U drugom dijelu ljeta kad cvatnja počne slabjeti, poreže se i prihrani te se tako potakne ponovna cvatnja.
Cinija
Cinija (Zinnia elegans Jacq., Asteraceae) je jednogodišnja cvjetna vrsta koja potječe iz Meksika. Stabljika je visine od 25-40 cm kod niskih kultivara, do 1 m kod visokih. Na vrhu cvjetne stapke razvija se cvat glavica s jezičastim cvjetovima raznolikih boja od bijele, blijedo žute, preko žute, narančaste, ružičaste, crvene do ljubičaste. Cvatovi su promjera 10-15 cm. S obzirom na visinu, mogu biti: visoke – narastu do 1 m, cvatovi su plosnati, veliki, promjera i više od 15 cm; srednje visoke – visne oko 40 cm, punih cvatova promjera 8 cm; liliput – narastu do oko 30 cm visine, cvatovi su oko 5 cm u promjeru.
Cinije se koriste za sadnju gredica, kao cvjetna vrsta za rez, a niski kultivari mogu se uzgajati kao lončanice. Traže sunčane, tople položaje zaštićene od vjetra, ocjedito bogato hranivima tlo, premda će uspijevati i na nešto siromašnijem tlu.
Cinije se od sredine travnja mogu sijati izravno na otvoreno, ali radi ranije cvatnje bolje ih je uzgojiti iz presadnica te prestankom opasnosti od kasnih proljetnih mrazova presaditi na otvoreno na razmak 25-30 cm.
Obavezno je uklanjanje ocvatlih cvatova, prihranjivanje i zalijevanje pri čemu treba paziti da voda ne dospije na lišće. Poželjne su u vrtu jer privlače leptire i bubamare koje se hrane lisnim ušima. Također su izvrsna vrsta za izradu veselih ljetnih buketa. Odrezane cvatne stapke urone se u vodu do 2 cm dubine, a voda u vazi se svakodnevno mijenja pri čemu se pod mlazom vode isperu cvatne stapke. Ako dođe do truljenja donjeg dijela, on se može odrezati oštrim nožem. Na taj način cinije se u vazi mogu održati i do 10 dana pri ljetnim temperaturama.
Lijepa kata
Lijepa kata (Calistephus chinensis Nees, Asteraceae) je jednogodišnja cvjetna vrsta porijeklom iz istočne Azije, a u uzgoju su poznati niski kultivari visine do 15 cm i visoki koji mogu narasti i više od 70 cm. Na vrhu stabljike nalazi se cvat glavica, jednostavan ili pun, različitih veličina: sastavljen je od žutih dvospolnih cjevastih cvjetova i jezičastih cvjetova različitih boja po obodu: boje jezičastih cvjetova kreću se od bijele, ružičaste, crvene, ljubičaste i plave, a ima i dvobojnih.
Uobičajena je tradicijska vrsta seoskih vrtova i okućnica. Uspijeva na sunčanim položajima, u glinasto humusnom tlu bogatom hranivima. Razmnožava se izravnom sjetvom sjemena ili iz presadnica. Sjeme se sije u ožujku, a na otvoreno, na razmak 25 cm za niske kultivare, do 35 cm za visoke kultivare sadi se kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Posjećuju je pčele i skupljaju nektar i pelud.
Šarenocvjetna ivančica
Šarenocvjetna ivančica (Chrysanthemum carinatum Schousb., Asteraceae) jednogodišnja je cvjetna vrsta porijeklom iz sjeverozapadne Afrike. Cvjetne stapke su visine 40-80 cm, a cvatovi su jednostavni, promjera 5-7 cm, raznih boja: žute, bijele, purpurne s krugovima u drugoj boji. Uzgaja se u privatnim vrtovima, može se koristiti za rez. Šarenocvjetna ivančica uspijeva na sunčanim položajima u pjeskovitom tlu s dosta vapna. Razmnožava se sjemenom iz preduzgoja ili se sije izravno na gredice. Razmak sadnje iznosi 30 cm. Osim što je moguće i samooprašivanje, vrstu posjećuju pčele i leptiri koji prenose pelud s cvata na cvat. Jestivi su izboji prije cvatnje, sirovi ili kuhani i mladi listovi na salatu. Listove treba ubrati neposredno prije konzumacije jer brzo venu.
Uresnica
Ukrasna košarica, uresnica, kozmos (Cosmos bipinnatus Cav., Asteraceae) je jednogodišnja cvjetna vrsta brzog rasta porijeklom iz Meksika. Visina razgranate biljke može iznositi i do 2 m pa je izvrsna za sadnju uz ograde te u osiguravanje blage sjene (npr. uz kompostnu hrpu). Na vrhu izbojaka nalaze se jednostavni cvatovi bijele, ružičaste ili purpurno ljubičaste boje jezičastih cvjetova sa žutim sredinama cjevastih cvjetova, a promjera su oko 5-8 cm. Uspijeva na sunčanom položaju, zaštićenom od vjetra, uz oslonac (ograda, zid). Može se uzgajati iz presadnica ili se sredinom travnja posije izravno na gredice. Dobro podnosi ljetne vrućine i manjak vlage u tlu. Vrsta je privlačna leptirima i pčelama.
Slamnati cvijet
Slamnati cvijet (Xerochrysum bracteatum (Vent.) Tzvelev, Asteraceae) je zeljasta, grmolika trajnica koja se uzgaja kao jednogodišnja, a porijeklom je iz Australije. Stabljika je jednostavna ili slabo razgranata, naraste 60-90 cm u visinu. Cvatne stapke su duge, a na vrhu se nalaze pojedinačni cvatovi promjera do 5 cm, slamnatih, krutih jezičastih cvjetova bijele, svjetlo žute, žute, narančaste, ružičaste, crvene, ljubičaste boje.
Slamnati cvijet lijepo izgleda na cvjetnim gredicama, a izvrsna je vrsta za izradu suhih aranžmana za kasnojesenske i zimske dekoracije.
Dobro i dugo zadržava boju. Izvrsno uspijeva na sunčanim položajima i suhim staništima. Traži umjereno zalijevanje u slučaju dugotrajne suše. Uzgaja se iz presadnica posijanih u veljači i ožujku, a na otvoreno se presađuje nakon prestanka opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva na razmak od 30 cm. Cvatove posjećuju pčele koje skupljaju nektar i pelud.
Lepi dečko
Lepi dečko (Impatiens balsamina L., Balsaminaceae) vrsta je jednogodišnjih zeljastih biljaka, visine do 60 cm. Cvjetovi dolaze u širokoj paleti boja, od bijele, žute, grimiznocrvene, ružičaste i ljubičaste. Koristi se za sadnju cvjetnih gredica, uglavnom u privatnim vrtovima te za sadnju ukrasnih posuda. Dobro uspijeva na sunčanom položaju i u tlu bogatom hranivima uz obilno zalijevanje, naročito za sušnih razdoblja. Sije se tijekom ožujka u zaštićenim prostorima, a nakon prestanka opasnosti od kasnih proljetnih mrazova presađuje se na otvoreno. Ovisno o tome, radi li se o grmolikom, niskom ili visokom kultivaru sadi se na razmake 20-50 cm. Pčelama daje nektar i malo peluda.
Dragoljub
Dragoljub (Tropaeolum majus L., Tropaeolaceae) je jednogodišnja biljna vrsta puzave stabljike duge i do 3 m ili niskog, zbijenog rasta do 30 cm visine. Porijeklom je iz Južne Amerike (Bolivija, Kolumbija). Uzgaja se u privatnim vrtovima ili kao balkonska lončanica. Traži sunčane položaje i redovito navodnjavanje. Sije se izravno na gredice, brzo niče i razvija se.
Dragoljub svojim oporim mirisom odbija lisne uši, ne vole ga ni mravi, ni miševi, puževi i gusjenice.
Jestivi su mladi listovi, cvjetovi, a cvjetni pupovi ili zelene sjemenke mogu se pripremati poput kapara.
