Sastojci (za 8 osoba):
zeca teškog 3,5 kg, 3 ploške dimljene slanine,
10 dag masti, 50 dag luka, 20 dag češnjaka,
3 lovorova lista, svežnjić
peršinovog lišća, majčinu dušicu,
3 mrkve, 2 klinčića, 1 dl octa od
crnog vina, 2 l crnog vina, sol, papar

Priprema:
Očistite zeca, a po mogućnosti sačuvajte krv, pluća, jetra i srce. Obložite zeca slaninom i omotajte uzicom. Stavite  u  posudu  s  poklopcem  koji dobro brtvi. Prelijte zeca otopljenom mašću,  dodajte  oljušteni  nasjeckani češnjak i luk, oguljene mrkve, sve začine  i  začinsko  bilje.  Dolijte  vinski ocat i 1,5 l vina. Kad provri, poklopite i kuhajte 3 sata na niskoj temperaturi.  Izvadite  zeca.  U  sok  dodajte mljevene  iznutrice.  Prokuhajte,  pa sve  protisnite  ili  smrvite  mikserom. Dolijte  preostalo  vino,  prokuhajte  i stavite zeca da u umaku kuha još 2,5 sata.  Zatim  umiješajte  zečju  krv otopljenu  u  žlici  umaka.  Nemate  li krvi, umak možete potamniti  s malo kakaa (čistog, nezaslađenog). Zečevinu  poslužite  narezanu  i  prelivenu umakom.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakMjera 103 IPARD programa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.