200 g svježeg špinata

maslinovo ulje po želji

1 nasjeckani luk

1 češanj cešnjaka, sitno nasjeckan

50 g mrvljene fete

1 žlica krušnih mrvica

origano

sol

papar

1 bjelanjak

komad purećih prsa (oko 750 g)

100 ml bijelog vina

150 ml kokošjeg temeljca

1 žlica škroba

U slanoj vodi prokuhajte špinat, zatim ga ocijedite. U posudi zagrijte maslinovo ulje. Dodajte pola luka, češnjak i dvije žlice vode. Kuhajte 3-4 minute ili dok voda ne ishlapi. Prebacite u veću posudu i pomiješajte sa špinatom, fetom, krušnim mrvicama, origanom, solju, paprom i bjelanjkom. Zarežite vodoravno puretinu, ali ne do kraja. Raširite polovice te ih istucite. Ravnomjerno rasporedite punjenje, ali ostavite 2-3 cm sa strane. Preklopite meso te pričvrstite čačkalicama. Malo začinite solju i paprom. Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva. U tavi zagrijte malo ulja. Pecite puretinu nekoliko minuta tako da malo posmeđ i sa svake strane. Izvadite je iz tave. Dodajte preostali luk te ga pržite 30 sekundi. Prebacite luk i puretinu u vatrostalnu posudu, zajedno s vinom i temeljcem. Stavite u pećnicu na 35-40 minuta. U zdjelici pomiješajte škrob sa 1 žlicom vode. Stavite na vatru, pričekajte
da zavrije i da se malo zgusne uz stalno miješanje. Dodajte umaku od pečenja. Uklonite čačkalice s puretine te je narežite na kriške.

Prethodni članakRolice od svježeg kupusa
Sljedeći članakKrumpirova juha sa slaninom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.