Lička rolada. Divna tradicionalna rolada s tamnim i svijetlim biskvitom koji se režu dijagonalno i spajaju s kremom na oblatni u ukusnu i sočnu roladu.

Žuti biskvit:
4 jaja
25 dag šećera
10 žlica tople vode  width=
20 dag brašna
½ praška za pecivo 

Smeđi biskvit:
4 jaja
25 dag šećera
10 žlica hladne vode
10 dag brašna
10 dag oraha
½ praška za pecivo

Krema:
7 dl mlijeka
20 dag šećera
3 vanilin šećera
7 žlica brašna
25 dag margarina
2 oblatne

Priprema žutog biskvita: Pjenasto umutiti žumanjke sa šećerom, postupno dodajući žlicu po žlicu tople vode, brašno pomiješano s praškom za pecivo i na kraju lagano umiješati snijeg od bjelanjaka. Smjesu peći u namaštenom i papirom obloženom limu. Pečeni biskvit zajedno s papirom saviti u roladu.

Priprema smeđeg biskvita: Pjenasto umutiti žumanjke sa šećerom, postupno dodavati žlicu po žlicu hladne vode, brašno pomiješano s praškom za pecivo i orasima, te na kraju lagano umiješati snijeg od bjelanjaka. Smjesu peći u namaštenom i papirom obloženom limu za pečenje. Pečeni biskvit zajedno s papirom saviti u roladu.

Priprema kreme: Brašno, šećer i vanilin šećer ukuhati u mlijeko i kuhati oko 10 minuta. U ohlađeno dodati pjenasto izrađen margarin. Sve još jednom dobro izraditi.

Postupak: Ohlađene rolade prerezati dijagonalno. Oblatnu navlažiti na mokroj krpi, premazati kremom i staviti pola žutog biskvita i pola smeđeg. Premazati sve kremom i saviti u roladu. Isti postupak ponoviti i kod druge rolade.

 

Recept iz knjige Moji najbolji kolači

Prethodni članakProsito
Sljedeći članakČokoladne puslice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.