Inovativni stroj za izradu peleta

156

""Tvrtka Schnaider GmbH iz Austrije razvila je prototip kombajna za proizvodnju peleta na terenu. Ovaj inovativni stroj, očekuje se, kreće s komercijalnom prodajom sredinom 2018.

SCHAIDER PELLETEC D 8.0 je stroj za proizvodnju peleta koje imaju univerzalnu primjenu. Peleti se mogu se koristiti kao gorivo, hranivo za biljke, stelja za životinje, kao hrana za životinje ili u budućnosti kao sirovina za proizvodnju papira ili biogoriva. Upravo zato je interesantan ovaj novi mobilni stroj. Pelletec D 8.0 je prvi stroj za proizvodnju peleta izravno u žetvi, a u kombinaciji sa strojem za rezanje, ovaj stroj može proizvesti pelete u jednom proizvodnom procesu. Svrha novog stroja je vlastita proizvodnja peleta koje se mogu, između ostalog, koristiti i kao hrana za životinje, za grijanje, gnojidbu i dr. Schaider Pelletec D 8.0 proizvodi pelete od slame, sijena, energetskih usjeva i ostataka žetve. Tim stručnjaka razvijao je ovaj izum oko 15 godina. Pelletec D 8.0 čini proizvodnju peleta mnogo lakšim, bržim i ekonomičnijim nego prije, jer ovaj mobilni kombajn upravlja cjelokupnim proizvodnim procesom od preuzimanja usjeva do isporuke gotovih peleta u jednoj operaciji.

Peleti postaju sve važniji u različitim sektorima industrije i poljoprivrede. Do sada nije bilo moguće izravno kombinirati žetvu i proizvodnju peleta. Sada se to promijenilo, a prednosti su očite – ušteda energije, vremena i novaca. Ovisno o biomasi, Schaider Pelletec D 8.0 može preraditi do 8.000 kg biomase na sat izravno na terenu ili stacionarno. Investicija u stroj se isplati kroz dvije godine (amortizacija), a to naravno ovisi i o primjeni. Energetski troškovi tijekom granuliranja su ispod 30 kWh/t.

""

Uvjeti za izradu vlastitih peleta

Idealni početni sadržaj vlage peleta je oko 16-18 %, gubitak u procesu peletiranja je oko 8-10 %, pri nižoj vlažnosti od preporučene može se u komori za kondicioniranje dodati voda ili para, a vlažne pelete bi trebalo ovisno o namjeni i materijalu prosušiti ili uz dodatak (poput aditiva) učiniti dugotrajnijima za skladištenje. Temperatura – Polazni materijal se predgrijava na 60°C otpadnom toplinom agregata, a izlazna temperatura je 90- 100°C. Smanjenjem hlađenja u bunkeru peleta mogu se postići točno određena pravila higijene. Stroj ima 2 spremnika za dodavanje aditiva, npr. vapna ili eukaliptusa. U osnovi nema dodataka koji su potrebni za granuliranje, a tijekom procesa peletiranja ukapljeni lignini iz biomase djeluju kao adhezivi, ali iz dva spremnika za aditive mogu se dodati razni aditivi po potrebi, npr. već spomenuto vapno ili eukaliptus za stelju (radi higijene).

Ideja nastala prije 20 godina

Joseph Scheider nije bio samo tehničar za automatizaciju, već i poljoprivrednik koji je imao vlastito gospodarstvo na 18 ha. Hranio je konje sijenom od peleta i došao na ideju da samostalno proizvodi na svom gospodarstvu i to izravno – pelete od vlastite lucerne.

""

Kako funkcionira stroj za peletiranje?

Stroj za peletiranje pokupi usjev uz pomoć zaglavlja za podizanje. Zatim prelazi preko transportne linije za materijal do stroja za fino usitnjavanje – usklađeno sa željenim promjerom peleta. U stroju za drobljenje, kojeg pokreće industrijski motor od 447 kW, materijal se prvo koristi za predgrijavanje i kondicioniranje. Toplina koja nastaje radom motora koristi se za predgrijavanje materijala do 70oC. U sljedećoj fazi, aditivi se po potrebi mogu dodati materijalu. Zatim se u kompresoru materijal preša u gotove pelete, dok istovremeno jedan filter odvaja prašinu od gotovih peleta. Bunker i istovarni pojas se koriste za pohranu i hlađenje peleta spremnih za daljnju upotrebu. Kombajn Schaider Pelletec D 8.0 sastavljen je u Austriji i za njega je potreban traktor s najmanje 200 KS. Prodajna cijena kombajna (bez traktora i priključka), proizvođač procjenjuje na oko 500.000 eura. Stroj, zajedno s traktorom i priključkom košta oko 700.000 eura bez poreza na dodanu vrijednost. Na temelju spomenutog uloga i u odnosu na tisuću radnih sati godišnje, proizvodnja jedne tone peleta košta samo 33 eura, kaže Schaider, kupnja, odnosno otplata – isplativa je poslije dvije godine. U našim uvjetima, valjalo bi razmisliti o zajedničkoj kupnji ovakvog stroja udruživanjem nekoliko gospodarstava.

Što su peleti?

Pelet je prešani proizvod (može biti od drva, lucerne, sijena, energetskih usjeva). Peleti od drva imaju vlažnost manju od 10 % što im daje visoku energetsku učinkovitost, dok peleti od sijena, lucerne, energetskih usjeva (npr. miskantusa) i dr. imaju sadržaj vlage od 15 do 18 %. Peleti su cilindrična zrna promjera pet do šest milimetra i dužine 10 do 25 milimetara. Energetska vrijednost peleta od drva je oko 18 MJ/kg (5 kW/h). Predodžbe radi, 650 kg peleta zauzima 1 m2 prostora, dok 1,85 kilograma peleta možemo vrednovati s kubikom zemnog plina. Prema toplinskim vrijednostima dva kilograma peleta zamjenjuje jednu litru loživog ulja, odnosno 1,85 kilograma peleta zamjenjuje kubik zemnog plina.

""

Schaider je izumio dupli prsten SDR (symetric double ring ili simetrični dvostruki prsten), koji je ‘’srce’’ ove tehnologije. SCHAIDER PELLETEC D 8.0 ima dizel motor s agregatom snage 447 kW/600 KS te jedan agregat struje od 100 kW s različitim elektromotorima. Broj okretaja je 1500 u minuti. Za pogon unutarnjih matrica prstena koristi se samo 200 okretaja u minuti. Dizel motor je 6 – cilindrični Perkinsov. U budućnosti će se za upravljanje koristiti jedan ‘’touchscreen’’- dodirni zaslon s kojeg će se moći upravljati iz kabine vozača. Neki tehnički nedostaci koji su postojali do sada su otklonjeni. Sada je na redu još jedna probna serija ovih strojeva koji moraju zadovoljiti u radnim uvjetima, da bi sredinom 2018. godine proizvod bio spreman za tržište.

Na pelet se može i grijati, i tako uštedjeti novac. Jedino što se ove peći trebaju nešto češće čistiti, a za rad im je potrebna struja i koriste jedan ventilator koji konstantno dovodi zrak do peći. Što je bliža proizvodnja peleta mjestu upotrebe, veći je i pozitivni ekološki utjecaj zbog kraćeg transporta, a time i smanjeno zagađenje okoliša.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSutra na snagu stupa Zakon o zabrani nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom
Sljedeći članakHorizont Clair nova trgovina u Zagrebu
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.