Uzgoj stolisnika

159
uzgoj stolisnika

Uzgoj stolisnika (Achillea millefolium L. – stolisnik, hajdučka trava, kunica) nije prezahtjevan, ali kao i kod većine biljaka potrebno je ispuniti određene preduvjete. S kvalitetno odrađenom pripremom, sjetvom, gnojidbom i berbom ne bi trebalo biti problema oko uzgoja. Stolisnik je višegodišnja biljna vrsta rasprostranjena u Europi, sjevernoj Aziji i Americi. Raste po livadama, pašnjacima i poljima u području umjerene klime.

Biljka pripada porodici Asteraceae ili glavočika. Stolisnik cvate od lipnja do rujna. Stolisnik se može brati već u rano proljeće, od kraja veljače pa sve do srpnja, a ponekad ponovno u jesen.

Upotreba stolisnika

Gorka je aromatična biljka koja se koristi kod problema s probavom kao i za stimuliranje lučenja žuči. Jestivi su posve mladi i nježni listovi. Koristi se kao čaj, a a može se koristiti i za vanjsku upotrebu u obliku kupki, obloga ili ekstrakata za liječenje kožnih oboljenja i hemeroida. Stolisnik sadrži 0,2–1,2 % eteričnog ulja koje se dobiva destilacijom biljke u cvatnji, a upotrebljava se u izradi kozmetičkih i farmaceutskih pripravaka, za aromatiziranje gorkih likera i u aromaterapiji. Zbog sadržaja azulena eterično ulje  stolisnika se koristi i kao sastavni dio ulja i krema za sunčanje. Ekstrakt stolisnika ulazi u sastav različitih biljnih bombona.

čaj stolisnik
Čaj od stolisnika

Za vrijeme cvatnje stolisnika ubiru se cvjetovi s kratkom peteljkom (Flores Millefolii) ili čitava biljka (Herba Millefolii) do 30 cm visine. Ako bi se pri sabiranju rezala čitava biljka sasvim do tla, dobila bi se odrvenjela droga s premalim sadržajem cvjetova i listova u odnosu na čitavu količinu osušene droge. Tako sabrana droga vrlo je slabe kvalitete. Cvjetovi i čitava biljka sabrani nakon što je cvatnja završena daju tamni i prezreli izgled osušenoj biljci pa se takva ne može upotrijebiti u ljekovite svrhe.

Uvjeti i priprema tla za uspješan uzgoj stolisnika

Stolisnik nije zahtjevna biljka u uzgoju, ali najveći se prinosi postižu na rastresitim površinama čistim od korova. To je posebno važno za mlade biljke u prvoj godini uzgoja. Može se uzgajati na svim tipovima obradivih tala, neutralne do slabo kisele reakcije. Nasade na siromašnim tlima treba prihraniti mineralnim dušičnim gnojivima.

Najbolje uspijeva na dubokim tlima dobrih fizikalnih i kemijskih značajki. Treba izbjegavati tla bogata dušikom. Kao višegodišnja kultura ne uzgaja se u plodoredu. Najbolje ga je saditi iza kultura koje ostavljaju tlo čisto od korova. Za razliku od mnogih kultura, stolisnik ne zahtijeva duboku obradu tla.

Oranje treba obaviti na dubinu 20 do 25 cm. Za osnovnu se gnojidbu upotrebljavaju mineralna NPK gnojiva s povećanim sadržajem fosfora koji potiče razvoj cvatova. Gnojidba se obavlja tijekom predsjetvene pripreme tla. Ovisno o plodnosti tla, primjenjuje se 200-300 kg/ha gnojiva. Mineralna gnojiva treba primjenjivati tijekom cijelog uzgojnog razdoblja i to krajem godine, nakon vegetacije ili u rano proljeće, prije početka vegetacije. U organskoj se poljoprivredi primjenjuje stajski gnoj i druga dozvoljena gnojiva koja sadrže fosfor i kalij.

Sjetva stolisnika

Stolisnik se razmnožava izravnom sjetvom sjemena u polje ili presadnicama. Izravna sjetva sjemena obavlja se sijaćicama u redove na razmak od 50 do 60 cm.

Sjeme stolisnika
Sjeme stolisnika

Sjeme se sije u brazde bez naknadnog pokrivanja. Nakon sjetve površinu treba povaljati glatkim valjkom. Sjetva se obavlja krajem kolovoza ili početkom rujna. Sjeme klija za 10 do 15 dana i u tom razdoblju biljke se dovoljno razviju da mogu prezimiti. Sjetva se može obaviti i u proljeće, tijekom ožujka ili najkasnije do polovice travnja. Za sjetvu na razmaku između redova od 50 do 60 cm potrebno je 300 g sjemena uz uvjet da se sije 50 zrna po m2. Za jesensku sjetvu potrebno je jedan do dva kg/ha sjemena. Sjeme za sjetvu treba miješati s nekim inertnim materijalom kao što je pijesak. Čistoća sjemena treba biti 90 %, a klijavost najmanje 80 %. Ako se stolisnik razmnožava presadnicama, sjetva sjemena u hladne lijehe obavlja se u drugoj polovici lipnja. U tom su slučaju biljke spremne za presađivanje krajem listopada.

Presađivanje stolisnika

 Presadnice se sade na dobro poravnatu i usitnjenu površinu u brazde duboke pet do osam cm na razmak između redova 50-60 cm. Nakon sadnje, presadnice se prekriju tlom i dobro pritisnu. Za površinu od jednog ha potrebno je 66 600 do 80 000 biljaka. Međuredno okopavanje i kultiviranje obično se obavlja dva do tri puta tijekom vegetacije, a po potrebi i više.

Presadnice stolisnika
Presadnice stolisnika

Gnojidba stolisnika

Prihranjivanje se obavlja u rano proljeće, najčešće tijekom travnja s dušičnim gnojivom (KAN) u količini 100 do 150 kg/ha. Nakon završetka prve ili na početku sljedeće vegetacije treba primijeniti 100-200 kg/ha mineralnog NPK gnojiva. Stolisnik se bere u fazi punog cvjetanja. Od stolisnika se koristi cvijet sa stabljikom dužine do 25 cm (herba) ili samo cvijet.

Stolisnik u cvatnji
Stolisnik u cvatnji

Berba stolisnika

Berba se obavlja strojno, a na manjim površinama ručno. Prva godina uzgoja daje samo jednu berbu i to tijekom lipnja. Višegodišnji nasadi daju dvije berbe, prvu tijekom lipnja, a drugu tijekom kolovoza i rujna. Stolisnik se može sušiti prirodnim putem ili u sušnicama na temperaturi 40 do 60°C. Za jedan kg suhih nadzemnih dijelova biljke potrebno je 3,5-4,0 kg svježih. U prvoj godini uzgoja prinos suhih nadzemnih dijelova biljke je 1500-2500 kg/ha, a sljedećih godina i do 6000 kg/ha. Prinos cvijeta u prvoj godini je do 1000 kg/ha, a sljedećih i do 3000 kg/ha.

berba stolisnika
Mehanizirana berba stolisnika

Stranice u tiskanom izdanju: 72

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakČokoladna baklava
Sljedeći članakU industriji piva u 2018. godini ostvarena 26% veća dobit
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.