Kako spriječiti kozičavost lišća trešnje, zanimalo je pretplatnika iz Kutine koji u dvorištu ima trešnju sorte Stela staru 9 godina. Izrasla je u lijepo stablo koje rađa, međutim prošle godine je primijećeno da je lišće prvo dobilo malene smeđe-crvene pjege, a onda je počelo masovno žutjeti i opadati. Nakon berbe prskana je fungicidom Dithane, a otpalo lišće je sakupljeno i spaljeno. Ove godine je lijepo cvala, ali plodova je bilo malo, što zbog čestih kiša u vrijeme cvatnje, što zbog toga što su plodovi u ranoj fazi masovno otpadali. Sredinom srpnja ove godine gotovo cijela krošnja je požutila i lišće opada, iako je i ove godine ponovljeno prskanje istim sredstvom. Na pitanje što učiniti, odgovara naš stručni suradnik mr. sc. Milorad Šubić.
Prema podatcima DHMZ-a tijekom svibnja i lipnja ove godine u kontinentalnom dijelu naše zemlje zabilježena su dva povijesna meteorološka maksimuma: neobično velika količina oborina zabilježena je u svibnju (>110 mm od očekivanih prosjeka), a lipanj je bio najtopliji od kad se provode mjerenja (4,1-5°C iznad očekivanog prosjeka).
Ako količina i raspored oborina u proljetno-ljetnom razdoblju bude iznad prosječnih očekivanja, a naknadno povišene temperature pogoduju sparini, zbog epidemije uzročnika različitih pjegavosti i paleži lišća, plamenjača i hrđa već krajem ljeta mnoga voćna stabla prijevremeno izgube lišće (vidljivo na osjetljivim sortama jabuka, šljiva, krušaka, te višnjama, orasima, trešnjama i dr.).
Nove bolesti uzrokuju rano opadanje lišća
U patogenezi većine uzročnika biljnih bolesti u voćarstvu poznato je da prve (primarne) zaraze najčešće bilježimo od druge dekade travnja do kraja svibnja, te je tada potrebno provesti usmjerene mjere zaštite kako bi se naknadno tijekom ljeta spriječila prijevremena defolijacija. Pritom se zadnjih sezona javljaju nove bolesti koje uzrokuju prijevremeno opadanje lišća, npr. zvjezdasta pjegavost lišća jabuke (Marssonina mali), a neke postaju sve učestalije zbog prilagodne uzročnika bolesti klimatskim promjenama. Primjerice, u našoj zemlji tek od početka 1990-ih postoji spoznaja da kozičavost lišća višnje i trešnja (Blumeriella jaapii) formira savršeni ili spolni stadij.
Time uzročnik bolesti dobiva novi način prezimljenja i brojniji “izvor” za prve proljetne zaraze. Poznato je da na trešnjama od gljivičnih uzročnika bolesti najčešće pronalazimo simptome i bilježimo štete od uzročnika šupljikavost lišća(Stigmina carpophilla), te paleži cvijeta i trulež plodova (Monilina spp.). Naprotiv, kozičavost lišća smo gotovo uvijek i često pronalazili na višnjama (jer su do pojave savršenog stadija konidije iz acervula na prezimljujućem miceliju uvijek bile brojnije na višnjama, a pritom je i inkubacija na trešnjama trajala dulje). Stoga su višnje donedavno smatrane puno osjetljivijim na kozičavost nego trešnje.
Osim što se formiranjem savršenog stadija u Hrvatskoj pojavila “nova” kozičavost lišća, zadnjih desetak godina se promijenio i uzgoj trešnje. Podizanjem plantažnih nasada trešnje na slabo bujnim vegetativnim podlogama (gisela, weiroot i dr.) broj sadnica se po jedinici površine značajno povećao (1000 kom./ha), uvode se nove sorte od kojih su neke osjetljivije na kozičavost lišća (npr. kordia, van i dr.), a takvi se voćnjaci pokrivaju mrežom protiv tuče. Stoga umjesto ranije dominantne bolesti šupljikavosti lišća (Stigmina carpophilla), koju smo često pronalazili pri uzgoju trešnja kao pojedinačnih i visokih stablašica uz okućnice (vikendice), zadnjih sezona u suvremenim nasadima trešnje, guste sadnje s mrežom protiv tuče, kozičavost (Blumeriella jaapii) postaje sve češća bolest koja uzrokuje prijevremeno žućenje i otpadanje lišća.
Kako razlikovati šupljikavost od kozičavosti?
Kod šupljikavosti, okrugle pjege koje nastaju na lišću trešnje imaju promjer 3-5 mm. Te su pjege u početku tamno-crvene do ljubičaste boje, a ako je zaražen mladi list, središnji dio pjega ispada pa list ostaje probušen. Kod kozičavosti su okrugle pjege značajno sitnije (1-3 mm) i zagasito-ljubičaste boje. S naličja lista na mjestu pjega nastaju prljavo-bijele nakupine (acervuli gljive), na kojima se formiraju infektivne konidije i za dovoljno vlažna vremena sekundarno šire zarazu. Kad se broj pjega poveća lišće trešnje poprima žućkastu boju i ubrzo otpada. Epidemiološki uvjeti za razvoj kozičavosti i šupljikavosti lišća trešnje su vrlo slični (vidi Tablicu 1.).
Sve do pojave savršenog (spolnog) stadija uzročnik kozičavosti se održavao prezimljenjem u formi micelija na zaraženom lišću ili u obliku acervula u lenticelama na kori grana. Nakon pojave savršenog stadija primarne (proljetne) zaraze postaju jače ne samo kod nas nego i drugim europskim zemljama. Pritom se u zaraženom lišću tijekom zime formiraju apoteciji s askusima (na 1 cm² lisne površine može nastati 350-400 apotecija).
Mjere suzbijanja
Smatra se da kritično proljetno razdoblje za primarne zaraze uzročnikom kozičavosti traje od početka druge polovice travnja (precvjetavanje trešnje) pa sve do kraja mjeseca svibnja. U tom bi razdoblju trebalo provesti barem dvije ili za iznadprosječno kišnog razdoblja tri usmjerene zaštite radi suzbijanja bolesti trešnje.
Sve preventivne agrotehničke mjere kojima se smanjuje zadržavanje vlage u krošnji trešnje umanjuju vjerojatnost jače pojave kozičavosti lišća, ali i drugih uzročnika bolesti (npr. uravnotežena gnojidba bez previše dušičnih hranjiva i pravilna rezidba). Kao u većini koštičavih voćaka i za trešnje preporučujemo u integriranoj i/ili ekološkoj proizvodnji provoditi preventivna tretiranja bakarnim pripravcima ujesen u vrijeme otpadanja lišća i kasnim zimskim rokovima prije otvaranja pupova.
Većina bakarnih fungicida u našoj je zemlji registrirana za suzbijanje šupljikavosti lišća (Stigmina), a jedino Champion Flow SC za kozičavost lišća trešnje i višnje.
U globalnim promjenama klime, primjena bakarnih pripravaka u voćarstvu postaje neophodna potreba, jer pored šupljikavosti i kozičavosti, daju izvjesnu zaštitu protiv paleži cvijeta (Monilinia), bakterijske pjegavosti (Pseudomonas) i drugih bolesti koje napadaju drvo na mjestima “mrazopuca”. Od organskih površinskih fungicida koji su registrirani za suzbijanje kozičavosti lišća tijekom vegetacije u našoj zemlji ističemo dodine (Chromodin WP), ditianon (Delan 700 WDG) i mankozeb (Dithane DG i sl.). Tijekom ili krajem cvatnje ne preporučujemo koristiti dodine zbog negativnog utjecaja na klijavost polena, a mankozeb se smije koristiti samo nakon berbe plodova trešnje. Ostali organski fungicidi koji su dopušteni u trešnjama protiv šupljikavosti, npr. kaptan (Captan WP, Kastor) umanjuju napad kozičavosti. Također, kombinirani pripravci koji sadrže dvije djelatne tvari, a dopušteni su za suzbijanje paleži cvijeta i truleži plodova trešnje (Monilinia) (npr. Nativo WG, Luna Experience SC i Signum DF), prema praktičnim iskustvima iz Međimurja pokazuju izvrstan sekundarni učinak na kozičavost lišća.
VAŽNO: Najvažnije je spomenute organske pripravke koristiti prije pojave simptoma bolesti na lišću (preventivno u vrijeme proljetnih zaraza od početka otpadanja latica do razvoja plodova trešnje veličine graška). Da bi spriječio štete pretplatnik mora poduzeti mjere zaštite od jeseni nakon opadanja lišća, a osobito u proljeće već krajem cvatnje!
