Mikorizne gljive žive u simbiozi s korijenom mnogih autotrofnih biljnih vrsta pa tako i vinove loze. Tijekom tog suživota, mikorizne gljive razvijaju micelij oko korijena biljke domaćina i na taj način zapravo postaju sastavni dio korijenova sustava.

Mikorizne gljive mnogo uspješnije apsorbiraju minerale i slabo pokretne ione iz tla, pa pomažu biljci u usvajanju hraniva koja se u tlu nalaze u njima nepristupačnim oblicima.

 Povećana otpornost na sušu

Budući da imaju sposobnost skladištenja vode, mikorizne gljive također potpomažu u stjecanju dodatne otpornosti na sušu kod vinove loze.

Micelij je građen od cjevastih jednostaničnih ili višestaničnih tvorevina, hifa, koje su znatno tanje strukture nego korijenove dlačice te su sposobne prodrijeti i u najsitnije pore tla, odnosno i do 200 puta dublje nego li to može sam korijen. Time se površina korijenova sustava znatno povećava, što pomaže biljci u usvajanju vode i mineralnih tvari iz tla (najviše fosfata i nitrata), što posebno dolazi do izražaja u tlima koja su njima siromašna.

Mikorizna simbioza omogućava bolju prilagođenost na otežane uvjete u tlu jer gljiva uravnotežuje nepovoljan pH i zaslanjenost tla u neposrednoj blizini korijenovih dlačica. Također štiti biljku od previsoke koncentracije teških metala u tlu jer ih nakuplja u svojim stanicama, a ne proslijeđuje biljci te luči hormone rasta koji potiču korijenje na rast i grananje. Isto tako, mikoriza pruža zaštitu od patogena u tlu, kao što su nematode ili uzročnici truljenja korijena. Na taj način djeluje kao biozaštita, a odumiranjem i raspadanjem dijela micelija djeluje i kao biognojivo, što posljedično dovodi do smanjenja unošenja kemijskih gnojiva i pesticida u tlo.

Bogato razvijen korijen mikorizirane vinove loze

Veći urod bez gubitka kvalitete grožđa

  Postupak mikorizacije cijepa

Rezultati istraživanja mikorize u vinogradarskoj podregiji Prigorje – Bilogora

Koje su karakteristike vinove loze inficirane mikorizom, kako gljivice doprinose kvaliteti i bujnosti vinove loze, koji su tipovi mikorize i koji tip odabrati, kako i kad se provodi postupak mikorizacije cijepa, kakvi su rezultati u provedenim znanstvenim istraživanjima i koja je razlika u prinosu po trsu kao i u sadržaju šećera i ukupne kiselosti u kontrolnom i mikoriziranom dijelu vinograda saznajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista broj 8 od 01. svibnja 2020.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKorisni savjeti za vaš cvjetnjak
Sljedeći članakPokrenuta nacionalna Tržnica.hr – naručite domaće proizvode putem interneta!
Avatar
Viši stručni suradnik na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: utjecaj ampelotehnike i ekoloških uvjeta na fiziologiju vinove loze, biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Mirela Osrečak rođena je 26.10.1980. godine u Zagrebu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2005. godine, a na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zaposlena je od siječnja 2007. godine kao viši stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Doktorsku disertaciju obranila je 2014. godine. Znanstveni interes usredotočen je na fiziologiju vinove loze, ampelotehniku, ekologiju vinove loze, stolno grožđe, zdravstvene aspekti grožđa i vina, posebno na biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Aktivno sudjeluje u izvedbi nastave na dva modula dodiplomskog studija, te dva modula diplomskog studija. Kao autor/koautor objavila je veći broj znanstvenih radova indeksiranih u međunarodnim bazama te veći broj stručnih i popularnih članaka, kao i sudjelovala na većem broju domaćih znanstvenih skupova i međunarodnim kongresima. Član je Hrvatskog enološkog društva, te Povjerenstva za senzorno ocjenjivanje vina.