Mikorizne gljive žive u simbiozi s korijenom mnogih autotrofnih biljnih vrsta pa tako i vinove loze. Tijekom tog suživota, mikorizne gljive razvijaju micelij oko korijena biljke domaćina i na taj način zapravo postaju sastavni dio korijenova sustava.

Mikorizne gljive mnogo uspješnije apsorbiraju minerale i slabo pokretne ione iz tla, pa pomažu biljci u usvajanju hraniva koja se u tlu nalaze u njima nepristupačnim oblicima.

 Povećana otpornost na sušu

Budući da imaju sposobnost skladištenja vode, mikorizne gljive također potpomažu u stjecanju dodatne otpornosti na sušu kod vinove loze.

Micelij je građen od cjevastih jednostaničnih ili višestaničnih tvorevina, hifa, koje su znatno tanje strukture nego korijenove dlačice te su sposobne prodrijeti i u najsitnije pore tla, odnosno i do 200 puta dublje nego li to može sam korijen. Time se površina korijenova sustava znatno povećava, što pomaže biljci u usvajanju vode i mineralnih tvari iz tla (najviše fosfata i nitrata), što posebno dolazi do izražaja u tlima koja su njima siromašna.

Mikorizna simbioza omogućava bolju prilagođenost na otežane uvjete u tlu jer gljiva uravnotežuje nepovoljan pH i zaslanjenost tla u neposrednoj blizini korijenovih dlačica. Također štiti biljku od previsoke koncentracije teških metala u tlu jer ih nakuplja u svojim stanicama, a ne proslijeđuje biljci te luči hormone rasta koji potiču korijenje na rast i grananje. Isto tako, mikoriza pruža zaštitu od patogena u tlu, kao što su nematode ili uzročnici truljenja korijena. Na taj način djeluje kao biozaštita, a odumiranjem i raspadanjem dijela micelija djeluje i kao biognojivo, što posljedično dovodi do smanjenja unošenja kemijskih gnojiva i pesticida u tlo.

Bogato razvijen korijen mikorizirane vinove loze

Veći urod bez gubitka kvalitete grožđa

  Postupak mikorizacije cijepa

Rezultati istraživanja mikorize u vinogradarskoj podregiji Prigorje – Bilogora

Koje su karakteristike vinove loze inficirane mikorizom, kako gljivice doprinose kvaliteti i bujnosti vinove loze, koji su tipovi mikorize i koji tip odabrati, kako i kad se provodi postupak mikorizacije cijepa, kakvi su rezultati u provedenim znanstvenim istraživanjima i koja je razlika u prinosu po trsu kao i u sadržaju šećera i ukupne kiselosti u kontrolnom i mikoriziranom dijelu vinograda saznajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista broj 8 od 01. svibnja 2020.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKorisni savjeti za vaš cvjetnjak
Sljedeći članakPokrenuta nacionalna Tržnica.hr – naručite domaće proizvode putem interneta!
Avatar
Viši stručni suradnik na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: utjecaj ampelotehnike i ekoloških uvjeta na fiziologiju vinove loze, biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Mirela Osrečak rođena je 26.10.1980. godine u Zagrebu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2005. godine, a na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zaposlena je od siječnja 2007. godine kao viši stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Doktorsku disertaciju obranila je 2014. godine. Znanstveni interes usredotočen je na fiziologiju vinove loze, ampelotehniku, ekologiju vinove loze, stolno grožđe, zdravstvene aspekti grožđa i vina, posebno na biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Aktivno sudjeluje u izvedbi nastave na dva modula dodiplomskog studija, te dva modula diplomskog studija. Kao autor/koautor objavila je veći broj znanstvenih radova indeksiranih u međunarodnim bazama te veći broj stručnih i popularnih članaka, kao i sudjelovala na većem broju domaćih znanstvenih skupova i međunarodnim kongresima. Član je Hrvatskog enološkog društva, te Povjerenstva za senzorno ocjenjivanje vina.