Razgovarali smo s dvojicom dekana, prof. dr. sc. Ivicom Kisićem koji je od listopada ove godine postao dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. sc. Krunoslavom Zmaićem dekanom Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Pitali smo ih kakvo je stanje s ovogodišnjim upisom studenata na te fakultete, kakvi su im planovi u budućnosti te prijeti li Hrvatskoj manjak agronoma.
- Za početak, možete li nam reći kakva je situacija s upisima studenata u novu akademsku godinu na vašem fakultetu? Jeste li ispunili kvotu, koliko ste upisali studenata u 1. godinu? Kakav je trend unazad 3 godine, tj. koliki je postotak upisanih od planirane kvote?
Kisić: –Glede upisa studenata, situacija je puno bolja prošle (ak. god. 2020./21.) i nove akademske godine koja je započela, u odnosu na stanje koje smo imali u akademskoj godini 2019./20. Tada smo ukupno upisali samo 262 studenta na prvu godinu preddiplomskih studija. Prošle akademske godine upisali smo 392 studenta kroz oba upisna roka, dok smo za novu akademsku godinu 2021./22. u ljetnom roku upisali oko 340 studenata, što čini 75 % predviđene kvote. Nakon jesenskog upisnog roka imamo 96 % popunjenosti na svim preddiplomskim studijima. Od 9 preddiplomskih studija, 8 ih je popunjeno 100%.
Zmaić: -Ukupna upisna kvota FAZOS-a za preddiplomske studije u ovoj akademskoj godini je 250 studenata. Nažalost, demografska i gospodarska kretanja nagrizaju naš studentski korpus, ali još uvijek je veliki broj maturanata zainteresiran za naše studije. Ukupna kvota od 250 studenata uključuje i redovite i izvanredne studente. Također i strane studente i studente koji su maturirali bez današnje državne mature. Na svim razinama studija od sveučilišnog preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog imamo 1.360 studenata. U zadnje tri godine, nakon nagloga pada broja studenata u odnosu na upisnu kvotu sada se broj upisa studenata ustalio na 75-80 % upisne kvote.
- Imamo informacije i da strukovne poljoprivredne srednje škole zadnjih godina bilježe manji broj upisanih učenika. Koji su po vama razlozi ovakvog manjka interesa za poljoprivredno obrazovanje i prijeti li Hrvatskoj manjak agronoma u budućnosti?
Kisić: –Nažalost, to je istina. U cijelom ovom dijelu Europe udomaćila se rečenica: “Ako nećeš učiti kopat ćeš njivu”. Poljoprivreda kao struka nije cijenjena. S druge strane imamo veliki odlazak mladih iz ruralnih područja. U posljednje vrijeme skoro 50 % studenata na Agronomski fakultet dolazi iz gradskih sredina. Kada sam upisao ovaj fakultet prije 40 godina, dvije trećine studenata je dolazilo iz ruralnih područja. Hoću reći da nam predstoji lobiranje za svakog studenta da upiše baš naš fakultet. Ali studentima iz gradskih i prigradskih sredina moramo ponuditi jasne i koncizne razloge zašto upisati baš naš fakultet. Te buduće studente trebamo uvjeriti da mi ne nudimo samo programe vezane uz klasičnu poljoprivredu – sjetve i sadnje poljoprivrednih kultura. Tu je riječ o suvremenim novim studijskim programima. Iz tog razloga pred nama je nova reorganizacija studijskih programa.
Zmaić: –Značajne demografske promjene i migracije u našoj domovini, a posebice u istočnoj Hrvatskoj, utjecale su na strukturne promjene. Broj đaka u školama smanjio se za oko 30 %, pri čemu su takvi negativni trendovi najviše pogodili ruralni prostor u kojem dominira poljoprivreda, a razvile su se i nove potrebe za novim djelatnostima u gospodarstvu koji su više orijentirane ka informacijskim i digitalnim tehnologijama. Sve su to razlozi manjega zanimanja i upisa đaka u strukovne poljoprivredne škole. Zajedno s tim svakako i upise na fakultete iz biotehničkog područja. Po mom osobnom mišljenju neće postojati opasnost manjka agronoma u budućnosti ako svi skupa budemo radili na zaštiti digniteta agronomske struke kroz Agronomsku komoru i definiranja javnih ovlasti.
Država daje svoje poticaje
- Potiče li dovoljno država (Vlada RH, Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo poljoprivrede) obrazovanje mladih u poljoprivredi. Kako ih stimulirati da upišu vaš fakultet? Na koji način se može potaknuti mlade da odaberu poljoprivredu kao svoj životni poziv?
Zmaić: -Želio bih reći kako Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo poljoprivrede, Sveučilišta imaju i daju različite oblike stipendija za različite kategorije naših studenta. Na taj način prvo pomažu roditeljima i studentima u participaciji njihovih svakodnevnih troškova smještaja, prehrane, nabavke literature i drugih troškova nastali uz samo studiranje. Također, ono što treba istaknuti je sve više gospodarskih subjekata. Oni vide važnost i značaj mladih obrazovanih ljudi u svom poslovnom okruženju jer oni sa sobom nose inovativnost i kreativnost. To se u velikim sustavima i te kako cijeni. Takvi gospodarski subjekti sve više zajedno sa lokalnom upravom potiču najbolje mlade kroz stipendije da ih nakon školovanja zadrže ili u samim poduzećima ili ruralnim sredinama.
Kisić: –Iza mene su 34 generacije studenata. Svima sam rekao na početnom predavanju, nema ljepšeg, časnijeg i humanijeg posla. Agronomija i srodne grane osiguravaju ljudima da imaju što jesti, što piti, što obući, dobiti energiju za grijanje i slično. Nahraniš gladne, napojiš žedne. Ima li ljepšeg? Krajem prošlog stoljeća akademik Vladimir Stipetić (koji nije bio agronom) rekao je: “Malo koja država je ostvarila svoj razvoj, a da prethodno nije razvila poljoprivredu.“
–Kroz nove studijske programe (agroturizam, ruralni razvoj, ribarstvo i lovstvo, obnovljivi izvori energije) pokušavamo ukazati na koji način zadržati mlade ljude u ruralnim područjima. Novi studijski programi trebaju biti utemeljeni na digitalnim tehnologijama u poljoprivredi, zaštiti okoliša, prilagodbi klimatskim promjenama, proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, kao i očuvanju bioraznolikosti. Ministarstvo znanosti i obrazovanja već nekoliko godina stipendira studente Agronomskog fakulteta budući da pripadamo u STEM (science, technology, engineering i mathematics) područje.
Prilagođavamo svoje programe
- „Zeleni plan“ i ZPP donose brojne izazove za poljoprivredu u Hrvatskoj. Na koji se način vaš fakultet u smislu kurikuluma i modula prilagođava novim trendovima održive i kružne poljoprivrede i bioekonomije (s manjim korištenjem kemijskih sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva)?
Zmaić: –Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek snažno je usmjeren u nekoliko, možemo reći, prilično horizontalnih područja istraživanja i razvoja koji se odnose na inovacije i razvoj novih tehnologija, digitalizaciju poljoprivrede, cirkularnu bioekonomiju, proizvodnju zdravih i obogaćenih sirovina i hrane povećane nutritivne vrijednosti te zaštite okoliša i održive proizvodnje. Ovakva usmjerenost prema horizontalnim područjima istraživanja i razvoja su prvenstveno usmjerena na održivu poljoprivrednu proizvodnju, pametnu poljoprivredu (IT u poljoprivredi), klimatske promjene, minimalno korištenje prirodnih resursa u cilju postizanja što većih uroda te iskorištavanje svih nusproizvoda (iskorištavanje biomase, posliježetveni ostaci, ostaci prehrambene industrije itd.) u smjeru samodostatnosti i povećanja ukupne vrijednosti same proizvodnje. Također, u trendu su istraživanja na polju tzv. „zdrave hrane“ kojima je cilj povećati vrijednost krajnjeg proizvoda putem povećanja funkcionalnosti istoga kao što je npr. biofortifikacija različitih poljoprivrednih proizvoda. Na svim ovim poljima istraživanja, Fakultet razvija nove kurikulume, module i nove studijske programe.
Kisić: -Mi svoje izvedbene programe već godinama prilagođavamo okolišnoj politici Europske unije. Navodim jedan primjer: namjera čelništva Europske Unije je da zemlje članice EU do 2050. godine postanu klimatski neutralne kroz politiku koju vi navodite u vašem pitanju. Kako bi se to postiglo, provest će se u djelo niz inicijativa. Njima se štiti okoliš i potiče zeleno gospodarstvo i kružna ekonomija, na temelju mehanizama za pravednu tranziciju. Fakultetu se ovdje pruža nevjerojatan niz mogućnosti suradnje na prilagodbi vezanoj uz što veću klimatsku neutralnost (prelazak na obnovljive izvore energije). Također i u sektorima bioraznolikosti, održive poljoprivrede i zelene industrije te posebno strategije od polja do stola. Tu svoje mjesto mogu pronaći i agrošumarstvo te permakulturni uzgoj biljaka i držanja životinja na otvorenom.
- Nove digitalne tehnologije, pametna i precizna poljoprivreda donose brojne prednosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Hoće li vaši studenti po završetku studiranja biti predvodnici u korištenju inovativnih tehnoloških rješenja. Hoće li omogućiti hrvatskoj poljoprivredi tranziciju iz poljoprivrede 20. stoljeća u poljoprivredu 21. stoljeća?
Zmaić: –Na fakultetu stalno ulažemo velike napore u povećanje kvalitete studiranja i kroz Ured za unapređenje i osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja i kroz Povjerenstvo za osiguranje kvalitete. Kako smo na dobrom putu imamo upisani jedan standard zanimanja i još osam standarda koji su prošli formalno vrednovanje. Oni će biti upisani u Registar HKO-a. Prema tome to je sve rezultat jednoga kontinuiranog ulaganja u nastavnike, studente, studijske programe. Oni jamče visoku razinu usvojenoga znanja, vještina i kompetencija. Treba istaknutu kako je prosječna ocjena na preddiplomskom studiju naših studenata 3,47. Na diplomskom je 4,48, što govori u prilog dobrog usvajanja potrebnih znanja i vještina.
–Nakon završetka studija mladi stručnjaci vrlo lako pronalaze posao na tržištu EU. Odnosno, konkurentni su i izvan granica Republike Hrvatske. To dovoljno govori o njihovoj kompetentnosti. Također, trebamo istaknuti kako je poljoprivreda oslonac i prioritet razvoja hrvatskog gospodarstva, prije svega u prirodnim potencijalima i dugoj tradiciji. No, kako bi iste resurse prenamijenili i stavili u funkciju proizvodnje i maksimalno iskoristili, potrebne su jasne smjernice u korištenju novih inovativnih tehnoloških rješenja za povećanje proizvodnosti i konkurentnosti. Prema tome jako je važno pronaći modele uspješnog transferiranja znanja u gospodarstvo.
Kisić: –Vrlo sam ponosan što je Agronomski fakultet zadnjih godina na svim svjetskim listama citiranosti u području „Agricultural sciences“ svrstan među 100-200 najcitiranijih Fakulteta u svjetskim razmjerima. Nadalje, prema NTU Ranking-u, Agronomski fakultet je najbolje rangirano područje te Sveučilištu u Zagrebu ukupno značajno diže prosjek. Upravo ta primjena novih digitalnih tehnologija na našim pokusima je rezultat vrlo visoke međunarodne citiranosti Fakulteta. No, kroz izradu novih kurikuluma neophodno je osmisliti što više digitalnih modula koji će svoju primjenu pronaći na hrvatskim poljima tijekom narednih godina. Osuvremenjivanjem studijskih programa imamo namjeru provesti uvođenje novih digitalnih predmeta. U njihovoj izvedbi će sudjelovati profesori s nekih drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Za svoju prepoznatljivost moramo se sami izboriti
- Na kraju, zaključno recite koji su vam ciljevi i kakve biste htjeli ostvariti rezultate u vašem mandatu?
Kisić: –Fakultet u desetljeću koje je započelo prije godinu dana vidim kao prepoznatljivu znanstveno-istraživačku instituciju na području poljoprivrede i srodnih znanosti u ovom dijelu Europe, koja izvodi inovativne studijske programe i programe cjeloživotnog obrazovanja koje pohađaju studenti iz cijelog svijeta te je partner hrvatskog i međunarodnog gospodarstva. Studijski programi su nešto što moramo mijenjati. Neki preddiplomski studiji nisu imali skoro nikakve promjene od uvođenja Bolonjskog procesa 2005. godine.
–U isto vrijeme razmišljamo i o novim diplomskim studijima koji bi se izvodili na hrvatskom, ali i na engleskom jeziku. Agronomski fakultet mora imati za cilj povećanje kompetencije u nastavi i znanstveno-istraživačkoj djelatnosti kroz suradnju sa sveučilištima diljem svijeta, napose kroz nove programe združenih europskih studija. Sve izrečeno doprinijet će boljoj međunarodnoj prepoznatljivosti naše institucije. To će rezultirati većim dolaskom studenata iz Europe, ali i drugih kontinenata na naš fakultet. Za svoju prepoznatljivost (internacionalizaciju i globalizaciju) na svjetskom tržištu moramo se izboriti mi sami, nitko drugi nam to neće omogućiti.
–Budući da nam je nekoliko paviljona nastradalo u proljetnom i u zimskim potresima, primarna misija bit će saniranje štete od potresa kroz blisku suradnju sa Sveučilištem, Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Gradom Zagrebom.
Zmaić: –Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek mora biti neizostavan čimbenik u artikuliranju značenja uloge koju obrazovanje, razvoj kreativnosti, ali i etičko djelovanje i formiranje mladih ljudi ima u razvoju društva. Prema tome, pogled u budućnost Fakulteta počiva na iskustvu nedjeljivosti nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti. Stoga je Fakultet, u čijem se krilu transferira znanost, suradnja i nastava mjesto gdje se stvaralački prožimaju i svoju snagu crpe iz kompetentnosti svojih djelatnika i nadolazeće snage studenata.
–Osnovni pokretački motiv je da se Fakultet duboko integrira na lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini. Na taj način da postane perjanicom razvoja istočne Hrvatske koja će biti prepoznata i u europskim okvirima. To znači kako se moramo otvoriti prema vlastitoj sredini objedinjujući resurse i koordinirajući nastavne, znanstvene i stručne procese. Svjesni i snaga i slabosti. Opredijeljeni smo usvojiti ključne europske razvojne odrednice i kriterije bez straha od gubitka vlastitog identiteta, uvođenjem studijskih programa koji će se izvoditi i na engleskom jeziku te koji će otvoriti nova interdisciplinarna znanstvena područja kroz ICT tehnologije u poljoprivredi. Time će osnažiti i ostvariti veću gospodarsku ulogu biotehničkih znanosti.
