Na mjestu propale svinjogojske farme u Novom Senkovcu, osam kilometara od Slatine u Virovitičko-podravskoj županiji, prošle je godine sagrađena suvremena tvornica za preradu boba i krumpira Nutris.tech™. Tvornica u proizvodnji visokokvalitetnih sastojaka biljnog podrijetla primjenjuje inovativnu tehnologiju temeljenu na principima kružnog gospodarstva. Jedina je to hibridna tvornica u Europi za preradu ove dvije kulture u čijim će postrojenjima nastajati iznimno kvalitetni, zdravi i nutritivno bogati proizvodi.

Zvonimir Sedlić

Zvonimir Sedlić, CEO predsjednik Uprave:

U NutriSu vjerujemo da upravo nutritivnim, inovativnim i održivim konceptom, koji implementiramo u svaki segment našeg poslovanja, donosimo revoluciju za budućnost poljoprivrede. O tome svjedoči i činjenica da će u drugoj polovici travnja i službeno biti otvorena NUTRIS.tech™ tvornica. Ona će Hrvatskoj osigurati značajnu poziciju na tržištu biljnih proteina, u opskrbi europskog i svjetskog dobavnog lanca biljnih proteina. Radi se o prvoj investiciji u povijesti Hrvatske u proizvodnju proteina, škroba i vlakana. To čini našu industriju otpornijom na krize i sve prisutne izazove u dobavnim lancima. Na ovom projektu intenzivno radimo zadnje tri godine. Iznimno sam ponosan na sve ono što smo napravili i u isto vrijeme uzbuđen zbog onoga što nam dolazi.

U Novom Senkovcu gradimo inovacijsko-tehnološki NUTRIS.park. Do 2025. godine planiramo nova ulaganja u vrijednosti 90 milijuna eura, otvaranje novih 100-tinjak radnih mjesta, uz integraciju 1000 malih poljoprivrednih gospodarstava u dobavni lanac najbrže rastuće industrije i proizvodnju od 70.000 tona visokokvalitetnih sastojaka za prehrambenu industriju bez kompromisa na očuvanje okoliša i zdravlje ljudi.

U konačnici, do 2030. godine želimo na jednom mjestu budućeg NUTRIS.parka povezati sve procese; od primarne proizvodnje, istraživanja i razvoja do industrijske proizvodnje. Također i društveno korisnih te edukativnih sadržaja za sve one koji žele doprinijeti zdravijem, boljem životu i održivosti na planeti Zemlji.

Probni rad započeo je u studenom kad su prerađene prve količine krumpira i završio početni proces proizvodnje škroba. Nakon toga je pokusno prerađen i bob u potpunosti uzgojen na hrvatskim poljima. U vrijeme našeg posjeta odvijali su se završni radovi u tvorničkom krugu i na zgradi. Unutar pogona finalizirano je uvođenje sustava upravljanja kontrolom kvalitete i sigurnosti hrane. Ideja i vizija o pokretanju proizvodnje biljnog proteina temelji se na činjenici da Hrvatska ima suficit u proizvodnji gotovo svih ratarskih kultura čijim izvozom opskrbljujemo industrije inozemnih tržišta.

Naša polja su ekološki čista. Možemo proizvoditi te izvoziti kvalitetne sirovine. S obzirom na to da je proizvodnja boba na poljima kontinentalne Hrvatske desetljećima bila zapostavljena, isto smo odlučili iskoristiti kao prednost te započeti sa sadnjom i obradom boba i krumpira – ratarskih kultura iznimno bogatih škrobom i proteinima. Godišnja razina potražnje za biljnim proteinima na globalnoj razini raste dvoznamenkastim stopama. Proteinski izolati koje proizvodimo, temelj su zdravoj prehrani baziranoj na alternativnim izvorima, koja postaje sve aktualnija, napominju u Nutrisu.

U tvornici se trenutno ekipira tim sastavljen od prehrambenih tehnologa, operatera, električara i mehatroničara. U punom kapacitetu zapošljavat će oko 60 radnika raspoređenih u tri smjene. Zaposlenici se traže i u izvozno orijentiranoj industriji te popratnim ekonomskim djelatnostima. Za slatinski kraj to omogućava stvaranje gotovo 150 novih radnih mjesta. Uz proizvodni pogon u izgradnji je i inovacijsko-tehnološki projekt Nutris.park u čijem će fokusu biti razvoj i proizvodnja inovativne, zdrave i ukusne hrane biljnog podrijetla. Njime se želi objediniti sve procese, od istraživanja i razvoja do industrijske proizvodnje. Posjetiteljima se želi pružiti edukativne sadržaje i mogućnost sudjelovanja u raznim društveno korisnim aktivnostima.

Završni radovi u krugu tvornice NutriS

Mijenjamo prehrambenu industriju

Cijeli kompleks proteže se na 42 hektara što omogućuje razvoj lokacije sukladno dugoročnim strateškim planovima. Konstatiramo kako je to lijepo zamišljeno i podsjećamo na iseljavanje i kronični nedostatak radne snage u proteklih nekoliko godina, pogotovo u Slavoniji.

Izazov radne snage je uvijek prisutan, to je svima jasno. Tvornica je jednim dijelom automatizirana  i nema toliko ljudskog rada. Gledamo da to budu zaposlenici sa srednjom i višom stručnom spremom. Trebaju nam visokoobrazovani ljudi koji će znati upravljati s opremom i najnovijim tehnologijama koja u svijetu postoji i raditi na održavanju i unaprjeđenju. Smatramo da hrvatska sveučilišta imaju izvrsne programe kroz koje grade izuzetno kvalitetne mlade ljude. Stvaranjem okruženja u kojem znanje, poštovanje, inovativnost i održivost čine okosnicu vrijednosti; mijenjamo industriju prehrane i predstavljamo novi, poboljšani koncept budućnosti. Vjerujemo da mladim perspektivnim osobama tako stvaramo iznimnu priliku za napredak, kaže voditelj razvoja poslovanja Mato Mrkalj.

Tvornica će poslovati principom kružne ekonomije s ciljem smanjenja otpada i povećanja upotrebe obnovljivih izvora energije. S HEP-om je potpisan ugovor o kupnji struje iz obnovljivih izvora. U cilju energetske samoodrživosti, uz tvornicu su postavljeni solarni kolektori. 

U kružnoj ekonomiji cilj je da resursi i energija što duže kruže u zatvorenom modelu. Stoga vodu koju koristimo u proizvodnji, na kraju proizvodnog procesa filtriramo te ponovno koristimo, a nusproizvod koji ostaje nakon ekstrakcije proteina iz boba koristimo kao gnojivo za nova polja, objašnjavaju u Nutrisu.

Uvjereni su da će njihov primjer, kao model zelene budućnosti, motivirati i druge na održivo gospodarenje resursima i minimiziranju stvaranja otpada i onečišćenja.

Jedinstvena metoda frakcioniranja i razdvajanja

Proizvodi nastali u Senkovcu predstavljaju brend izolata čistog proteina boba i krumpira te prirodnog škroba – NutriSmart. Bogati su nutritivnim karakteristikama, prilagođeni  vegetarijancima i veganima, ne sadrže gluten ni alergene, a okus im je neutralan. Jedinstvenom metodom One In – All Out, patentiranom u suradnji partnerske tvrtke SiccaDania i Sveučilišta u Kopenhagenu, bob i krumpir se frakcioniraju i razdvajaju komponente – proteini, škrob i vlakna; oni se zatim pretvaraju u visokokvalitetne proizvode.

Tržište biljnih proteina jedno je od najbrže rastućih u svijetu. Europa uvozi više od 75 % potreba proteina i u tom podatku Nutris vidi svoju šansu konkurentnog dobavljača. Do sada je u ovu investiciju uloženo 220 milijuna kuna, ali se tu ne staje. U sljedeće dvije godine planiraju izgraditi pogon za proizvodnju topivih proteina i dijetalnih vlakana; zatim planiraju povećati kapacitet skladišnog prostora te finalizirati implementaciju povećanja energetske učinkovitosti.

-Za uzgoj boba potrebne su pH neutralna tla stabilne vlažnosti i sjemenski sortiment prilagođen našem podneblju. Proces uzgoja gotovo je isti kao kod soje. Bob i soja dijele 95 % sličnosti, a cijena soje koristi se kao osnova za utvrđivanje otkupne cijene boba. Dugogodišnja uzastopna sadnja soje na poljima iscrpila je minerale. Smanjila se nutritivna vrijednost biljke i postala je manje otporna na bolesti i nametnike.

Rješenje problema iscrpljenih polja je preciznije praćenje plodoreda i sadnja novih kultura, a sadnjom boba postižu se višestruke prednosti. Bob svojim vretenastim korijenom rahli zemlju. Uz pomoć simbiotskih bakterija iz roda Rhizobium iz zraka fiksira do 120 kg dušika u tlo po hektaru. Fiksirani dušik sporo se otpušta u tlu, te ga sljedeća kultura kontinuirano koristi kao prirodno gnojivo. Bob tako smanjuje troškove gnojiva i mehanizacije potrebne za pripremu zemlje, a kulture koje rastu iza njega čini nutritivno bogatijima. Bob je izvrsna pretkultura za sve vrste uljarica i žitarica, objašnjava Mrkalj.

Na probnim poljima Nutrisovi stručnjaci testirali su različite sorte kako bi utvrdili koje će postići najveći prinos i najbolju kvalitetu na hladnoj i vlažnoj kontinentalnoj klimi.

Posijali smo sedam sorti boba. Zatim smo im u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku odredili kvalitetu i udio proteina. Nakon iznimno uspješne sjetve 2019. godine, u 2020. godini udeseterostručili smo količinu posijanog boba. Na 300 hektara polja posijali smo dvije sorte koje su u prethodnoj godini imale najveće prinose i testirali sedam novih sorti –  četiri zimske i pet proljetnih, kaže glavna tehnologinja Andreja Žeravica.

Mato Mrkalj i Andraja Žeravica

Iznadprosječni prinos

U 2019. godini s lokalnim poljoprivrednicima ugovoreno je sijanje 30 hektara probnih polja boba. Među njima se posebno istaknuo Siniša Hrgović iz Vaške. On je predanim radom i svakodnevnom suradnjom s agronomskom službom Nitrusa na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu već prve godine pokusne proizvodnje ostvario iznadprosječan prinos.

Prošle godine prinosi su bili od 2,4 tone kod jarog boba koji je zbog posljedica suše bio desetkovan. Naglo sazrijevanje je odnijelo dio prinosa, dok se ozimi, kojeg smo sijali prvi put, pokazao stabilnijim i otpornijim. Prinos je bio veći od četiri tone. O tom uzgoju kod nas ne zna nitko ništa, ali pratimo stranu literaturu.  No, proizvodnja boba u Hrvatskoj i u sjevernim zemljama je apsolutno klimatski neusporediva. Tu će sasvim sigurno trebati nekoliko godina da se pronađe jedna ili više stabilnih sorti koje će jamčiti prinos od tri ili više tona.  Drugi ciklus bi bio uvođenje proizvodnje sjemena u Hrvatskoj što će znatno pojeftiniti proizvodnju jer proizvesti sjeme u Hrvatskoj ili uvesti iz neke zemlje Europske unije nije isto, objašnjava Hrgović.

Siniša Hrgović

Za dobre rezultate, ističu naši sugovornici, potrebna je bliska suradnja i implementacije znanja u proizvodni proces. Cilj je da se usavršavanjem tehnologija prinosi boba po hektaru udvostruče čime bi ta kultura postala profitabilnija od soje. Prošle godine posijano je 300 hektara, ove godine nešto više od 2000 ha.  

Naš NUTRIS.farm tim svakodnevnim trudom širi mrežu kooperanata u kontinentalnoj Hrvatskoj. S njima već sada ugovara proizvodnju boba i krumpira za sljedeće sezone. Cilj nam je stvoriti mrežu kvalitetnih kooperanata kojima je poljoprivreda primarna djelatnost i čijem bogatom znanju i iskustvu možemo doprinijeti svojom vrhunskom agronomskom i poslovnom podrškom. Suradnju subvencioniramo tvorničkim premijama na vjernost, na kvalitetu i na ekološku proizvodnju. Na taj način želimo dati dodatni financijski poticaj proizvođačima koji su nas prepoznali kao pravog partnera, naglašava Mrkalj.

Sirovinsko područje prostire se od Karlovca u središnjoj Hrvatskoj do Bobote na istoku. Trenutno je u NutriS integrirano oko 250 poljoprivrednika. Pitali smo kakva su iskustva s terena, što kažu proizvođači?

Ljudi su zadovoljni, ostaju s nama i povećavaju proizvodnju. Zadovoljni su i učinkom boba kao predkulture i još šire mrežu proizvođača svojim pričama o uzgoju boba, odgovara Andreja Žeravica.

Ove sezone posijano je nešto više od dvije tisuće hektara jarog i ozimog boba. Do 2025. godine u planu je ugovoriti sjetvu 15.000 hektara boba i do tisuću hektara krumpira. Time bi ostvarili stopostotnu pokrivenost domaćim sirovinama. Bob je u Hrvatskoj uvršten u sustav proizvodno vezanih plaćanja. Uz dvije tisuće kuna osnovne potpore po hektaru, poljoprivrednici za prvih 20 hektara mogu ostvariti dodatnih 3.050 kn/ha.

Bob vretenastim korijenom rahli zemlju i fiksira iz zraka do 120 kg dušika po hektaru

Mato Mrkalj:

Prošlogodišnji prinos industrijskog boba kretao se između 1500 do 4000 kg po hektaru. Velika većina integratora proizvodnje ostvarila je između 2500 do 2800 kg/ha. To bi bio i prosjek, ali mislim da je premali uzorak da bi nešto mogli utvrđivati. Po nekim našim internim kalkulacijama i onome što znamo o tehnologiji, mislimo da bi tri tone po hektaru bio idealan prosječni prinos.  Ako se obavi standardni agrotehnički postupak, on bio morao biti ostvariv bez obzira o kakvoj se zemlji i kakvom poljoprivredniku radi. Kupujemo certificirane sjemenske sorte iz Europe, držimo se deklaracija.

Važan je prinos po hektaru, ali nam je puno važniji udio proteina jer je takva roba kvalitetnija. Surađujemo s poljoprivrednicima koji se time bave ozbiljno i profesionalno, koji nisu lovci na poticaje i koji ne rade kampanjski. Važno nam je da farmeri prepoznaju našu kvalitetu i inovativni pristup te jedinstvenu priliku za sudjelovanje u integriranom dobavnom lancu prehrambene industrije u Europi i svijetu.


Siniša Hrgović:

Siniša Hrgović je u priči oko industrijskog boba s Nutrisom od početka. Tako ga možemo nazvati i pionirom u toj proizvodnji.Pitali smo ga odakle poriv da uvijek ulazi u nešto novo kad se može baviti i nečim što je već sigurno i uhodano.

Izuzetno volim usvajati nove tehnologije i novu proizvodnju, ali ono što nas zajednički još više povezuje je stručni dio gdje već dvije godine radimo i istraživanja koja idu u smjeru traženja sorti koje će se pokazati stabilnim u našim klimatskim i agroekološkim uvjetima, a kojima ćemo zadovoljiti potrebe tržišta, jamčiti siguran prinos i u konačnici imati siguran profit. Bob je kao vrlo rijetka kultura u Hrvatskoj koja prije sijanja ima jasne uvjete otkupa, prodaje, cijene i svega ostaloga na osnovu čega se može napraviti  kalkulacija i vidjeti odgovora li nam ili ne. On se vrlo jednostavno može ubaciti u plodored.

Niti jednom rataru koji se bavi sojom, bob ne bi trebao biti problem jer nema potrebe za dodatnom mehanizacijom i dodatnim ulaganjima; sve ono što se koristiti i u proizvodnji soje, koristi se i u proizvodnji boba.  Ono što već sad iz iskustva znamo je da moramo biti malo oprezniji u zaštiti od korova. Doze i pristup su malo drugačiji, ali nije komplicirano, može se izvesti samo se mora napraviti sve na vrijeme. Bob spada u porodicu leguminoza i sad kad vidimo kakvo je stanje s dušičnim gnojivom, može biti posebno zanimljiv. Na jednom stručnom seminaru dobio sam informaciju da iza boba može ostati 75 do 150 kilograma čistog dušika, što je u prosjeku tri puta više nego iza soje. Tako da to može biti dobra podloga za strninu ili proizvodnju pšenice.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje