Jaja su jedna od najčešćih namirnica u svakom kućanstvu, ali mnogi bacaju ljuske od jaja kao otpad, a zapravo bi ih mogli koristiti u vrtu.

Nakon što idući put iskoristite nekoliko jaja u pripremi jela, sačuvajte ljuske koje mogu biti izvrsni hranjivi dodatak biljkama u vašem vrtu. Prosječna ljuska jajeta sastoji se od 95% kalcijevog karbonata, 0,3% fosfora, 0,3% magnezija uz tragove natrija, kalija, cinka, mangana, željeza i bakra. Smrvljena ljuska jajeta sadrži visoku razinu kalcija iz kalcijevog karbonata (CaCO3), a kalcij je mikroelement i neophodno hranivo za rast biljke.

Kalcij ima regulatornu ulogu u stanicama i pridonosi boljoj kondiciji biljke te uravnotežuje pH reakciju tla (kiselost). Veliki komadi ljuski jaja presporo se razgrađuju da bi poslužili kao dodatak ili poboljšivač tla, no kad se samelju u prah, vežu se za tlo, postaju lakše bioraspoloživi i mijenjaju pH tla.

Prah samljevenih ljuski jaja korisno je hranivo za biljke u vašem vrtu (foto: gardenerspath.com)

Biljke koje snažno rastu vrlo brzo troše kalcij iz tla, pa su ljuske jaja idealan dodatak i hrana za cvijeće, povrće i voćke na okućnici. Uskoro je Uskrs i bit će veća potrošnja jaja, pa ljuske ni u kojem slučaju ne bacajte u smeće, već ih zdrobite i kod sadnje dodajte izravno na dno sadne jame. Plodovito povrće osobito će vam biti zahvalno za ovaj izvor kalcija, jer u nedostatku kalcija na plodovima se može pojaviti vršna trulež ploda. Ako vam korištenje ljuski jaja kao dodatak tlu nije u planu, možete ljuske kompostirati umjesto da ih bacite u smeće. Tako će se uz pomoć korisnih organizama i uz ostale organske otpatke pretvoriti u kvalitetan humus za plodni vrt.

Biljna atra(jaja)kcija

Još jedno kreativno vrtlarsko korištenje ljuski jaja je njihova upotreba kao posude za klijanje sjemena. Ova metoda najbolje djeluje za biljke koje su male i niskog rasta, poput majčine dušice i drugog začinskog bilja ili sukulenata. Biljke koje mogu brzo rasti u visinu, poput sadnica rajčice, brzo će prerasti ove male posude od ljuski. 

Ako odlučite koristiti ljuske jaja kao posude za sjeme, treba temeljito i pažljivo očistiti ljuske. Koristan savjet je da su ljuske mlađih kokoši deblje, a one starijih tanje, pa ako kupujete jaja s farme, pitajte uzgajivače imaju li jaja mladih nesilica. Nježno operite ljuske jaja toplom vodom i sapunom – ili ih prokuhajte u vrućoj vodi kako biste ih dezinficirali. Ako ste uspješno očistili i dezinficirali ljuske jaja bez loma, iglom ili vrhom spajalice probušite dvije ili tri male rupice na dnu svake ljuske kako biste osigurali da sadnice imaju dobru drenažu. Ljuske jaja ne razgrađuju se brzo, pa kad dođe vrijeme da vaše presadnice posadite u vrtu, malom žličicom razmrvite ljusku dovoljno da korijenje sadnice može nesmetano rasti u tlu.

Prethodni članakBlaga zima pogodovala krticama – kako stati na kraj krtičnjacima?
Sljedeći članakProgram potpore za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji na selu koje se bave poljoprivredom
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.