Kako kontrolirati bujnost voćaka ?

31

""

Činjenica je da bez rasta izbojaka (vegetativnog rasta) nema ni zametanja i rasta plodova (generativnog rasta). Vegetativni rast mora biti umjeren, jer u suprotnom generativni rast biva znantno smanjen ili čak izostaje. Voćarska je znanost značajno doprinjela mogućnosti približavanja idealnoj ravnoteži vegetativnog i generativnog rasta, ali se u praksi još uvijek javljaju problemi zbog nedovoljne razine znanja i poremetnji izazvanih nepovoljnim ekološkim čimbenicima.

Suvremena koncepcija voćarske proizvodnje temelji se na uzgoju voćaka slabe do srednje bujnosti, kako bi se potaknulo što ranije i veće zametanje plodova. Stoga je kontrola bujnosti, odnosno vegetativnog rasta nezaobilazan čimbenik svake uspješne voćarskre proizvodnje. Čak i u amaterskim uvjetima kontrola bujnosti je važna zbog male površine okućnice na koju se želi posaditi što više različitih voćaka.

Slabo bujne podloge

Gotovo od samih početaka voćarstva jedan od glavnih načina kontrole bujnosti voćaka je bila uporaba slabo bujnih podloga.
Za neke voćne vrste kao što su jabuka i kruška izbor slabo bujnih podloga je dosta velik. Tako je, na primjer, uz uporabu podloge M27 jabuku moguće uzgajati i u obliku lončanice, dok je za neke druge voćne vrste, kao što je pitomi kesten, uzgoj na slabo bujnim podlogama nemoguć jer ne postoje slabo bujne podloge.

Rezidba

Osim uporabe podloga slabije bujnosti, kontrola vegetativnog rasta se postiže i rezidbom. Kasnija zimska rezidba smanjuje bujnost, dok ga ranija i jača rezidba pojačava. Rovašenje pupova može značajno djelovati na pospješivanje ili smanjenje rasta izbojaka, ovisno o vremenu i načinu izvođenja.
Izraženiji utjecaj na bujnost ima rezidba u vegetaciji (zelena rezidba) kojom je moguće značajno usporiti rast mladica. Bez zelene rezidbe je nemoguće uzgojiti kvalitetne plodove breskve i nektarine, a slično je i kod mnogih drugih voćnih vrsta.

Regulatori rasta

Često ni uporaba slabo bujnih podloga i zelene rezidbe nisu dovoljne za učinkovitu kontrolu rasta, pa se poseže za kemijskim sredstvima, odnosno regulatorima rasta kojima se može značajno djelovati na rast i rodnost. 

U Republici Hrvatskoj su registrirani jedino preparati REGALIS i REGALIS PLUS, na bazi proheksadion-kalcija, koji služe za smanjenje bujnosti i poboljšanje razgranjavanja jabuke i kruške, a također i za smanjenje opadanja plodova i pojavu naizmjenične rodnosti. Osim za navedene namjene, preparat ima i djelovanje na bakterijski palež.

Proheksadion kalcij djeluje na sintezu giberelina u voćki i tako smanjuje njezin rast u dužinu, a pojačava razgranjivanje. Za najbolji učinak je važno da prvo prskanje bude obavljeno kad su mladice dugačke 2.5 do 10 cm, što je obično na kraju cvatnje. Često je potrebno ponoviti tretiranje i to čim se pojave znakovi ponovnog jačeg rasta mladica. Naravno, potrebno je paziti da se ne pretjera s brojem tretiranja, kao ni sa prekoračenjem potrebne doze. Dozu treba preračunati u odnosu na volumen redova, a ne za površinu. Posebno je važno paziti da se za pripremu sredstva rabi meka voda ili kišnica, jer kalcij iz vode deaktivira sredstvo. Ako se baš mora rabiti tvrda voda, onda ju je potrebno omekšati uporabom odgovarajuće količine amonijevog sulfata. Ako se prije primjene ovog sredstva rabe preparati na bazi kalcija, potrebno je paziti da padne barem 12 mm kiše, kako bi se sredstvo ispralo i tek se onda može primjeniti proheksadion kalcij.

Kod primjene svih regulatora rasta potrebno je bilježiti podatke o vremenskim prilikama u vrijeme tretiranja, jer njihova učinkovitost značajno ovisi o relativnoj vlazi i temperaturi zraka. Stoga se jedino pažljivim praćenjem svih podataka može doći do iskustva koje će pomoći da se odredi prava doza i vrijeme primjene za željeni učinak.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakBronhi kolač
Sljedeći članakInspekcija vratila u Egipat neispravnu pošiljku od gotovo 25 tona krumpira
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.