janjeći hrbat (težak 1-1,2 kg) rezan tako da se meso ne odvaja ni s jedne strane kralješnice
5 žlica nasjeckanog začinskog bilja (peršina, vlasca, ružmarina, majčine dušice)
režanj češnjaka
3 žlice mrvica
2 žlice maslinovog ulja
sol
papar

Za prilog:
50 dag graška
3 dag maslaca
1 – 2 žlice ružmarina
žlicu slatkog vrhnja
glavicu luka
žlicu brašna
1/4 l mlijeka
1/2 neprskanog limuna

Meso operite, posolite, popaprite, nauljite i pecite 30 minuta u pećnici, zagrijanoj na 225 Celzijevih stupnjeva. Povremeno zalijevajte vodom. Očistite češnjak i nasjeckajte sa začinskim biljem. Primiješajte vrhnje, mrvice, sol i papar. Namažite na pečenku i pecite još 10 -20 minuta. Dužina pečenja ovisi o tome želite li da meso bude jače ili manje pečeno. U međuvremenu nasjeckajte luk. Popržite ga na malo maslaca, zalijte sa 1/4 l vode, dodajte grašak, poklopite i pirjajte da omekša. Primiješajte preostali maslac, posolite, popaprite, dodajte limunov sok i naribanu koricu. Odvojite ispečeno meso od kralješnice, narežite i poslažite uz kost. Uz to poslužite grašak i pečeni krumpir.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakCharlotte royal
Sljedeći članakPunjena šunka
Alen
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.