Nasjeckana sarma

39

– kg kiselog ribanog kupusa
– 1/2 kg mljevenog mesa
– 200 g riže
– 1 luk
– 1 žlica mljevene slatke ili ljute paprike
– sol i papar

Luk sitno isjeckajte i kratko ga propržite na malo masnoće. Kada luk zastakli dodajte rižu, pržite još 2-3 minute pa nalijte 3 dl vode. Poklopite i na najslabijoj temperaturi kuhajte dok riža ne upije svu vodu. Kada je riža upila svu vodu, dodajte mljeveno meso, posolite i popaprite, sve dobro promiješajte i poklopite. U drugoj posudi na malo masnoće propržite kupus. Vatrostalnu posudu premažite uljem. Sipajte polovicu proprženog kupusa, preko njega mješavinu mesa i riže, a preko mesa opet red prženog kupusa. Preko svega sipajte jednu veliku čašu vode (2,5 – 3 dl), poklopite ili umotajte u aluminijumsku foliju i stavite u pećnicu na 170-200°C. Pecite na istoj temperaturi oko sat vremena ili dok kupus ne porumeni.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKisela juha od janjetine
Sljedeći članakPjenasta torta od čokolade i marelica
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.