height=– 40 dag cikle
– 50 dag bijelog zelja
– 4 srednje velika krumpira
– 4 mrkve
– 3 litre temeljca (mesnog ili povrtnog, po želji)
– 40 dag oguljenih rajčica (svježih ili pelata iz konzerve)
– 50 dag mesa za juhu (junetina ili govedina s kostima)
– 3-4 žlice koncentrata od rajčice
– 3 glavice luka
– 3 češnja češnjaka
– limun
– kopar
– maslac ili ulje

Ogulite ciklu, krumpire, mrkve i luk. Pristavite temeljac na srednje jaku vatru, u velikom loncu. Zatim luk i zelje prepolovite, te tanko uzdužno narežite na tanke štapiće. U većoj tavi zagrijte ulje s maslacem, dodajte zelje i luk, posolite, te kratko popržite. Potom smanjite vatru i pirjajte bez dodavanja vode još 5-10 minuta. Skuhano povrće dodajte u lonac s temeljcem. Meso narežite na štapice, posoliti i popaprite i kratko popržite u tavi s uljem te dodajte u lonac. Rastopite malo maslaca u tavi. Mrkvu narežite na kolutiće, dodajte je u tavu s 1 žličicom šećera, te popržite. Zatim je dodajte u lonac s ostalim sastojcima. Ciklu grublje naribajte na ribež. Kratko popržite na ulju i dodajte u lonac. Krumpire raščetvorite, te isto dodajte u lonac, zajedno s preostalim sastojcima: rajčicama, češnjakom, 1 žlicom nasjeckanog kopra i 1-2 žlice limunovog soka (može i ocat). Sve zajedno kuhajte na slaboj vatri oko 2 sata. Poslužite obvezno s vrhnjem u koje je umiješan kopar, te kriškama limuna.

Prethodni članakSlani kuglof
Sljedeći članakKolač od višanja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.