width=– 10 dag pršuta
– 40 dag riže
– 1 žlica maslaca
– 1 glavica luka
– 4 žlice ulja
– vezica peršinova lišća
– 2 veća vrganja
– 1 češanj češnjaka
– 3 žlice ribanog sira
– 2 dl suhoga bijelog vina
– 2 dl juhe
– sol i papar

Na zagrijanu maslacu popržite usitnjeni luk, dodajte rižu i promiješajte. Zalijte vinom i dalje miješajte da ispari. Zalijte vrelom juhom i pirjajte dolijevajući prema potrebi. Riži primiješajte ribani sir, poklopite i odložite. Očišćene vrganje narežite na tanje ploške, pa popržite na 2 žlice ulja. Primješajte sjeckani češnjak i peršin, pa začinite prema ukusu. Tanko narezani pršut složite tako da rub prekriva rub susjedne ploške. Od riže načinite valjak i stavite ga na kraj pršuta. Na ravnomjernim razmacima pirjane gljive utaknite u rižu. Savijte pršut pazeći da ostane u komadu i prenesite u lim obložen namašćenim papirom. Stavite u zagrijanu pećnicu i pecite na 180o C oko 15 minuta. Narežite na prst debele sarmice i poslužite.

Prethodni članakPravo korištenja zemljišta na čestici s više objekata
Sljedeći članakZimsko varivo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.