Ostalo

Želio bih upotrebljavati bukvin pepeo kao gnojivo u povrtlarstvu, pa me zanima kojoj kulturi je namijenjen, kako ga koristiti, vrijeme i način tretiranja?

Želio bih sam napraviti gajbu za zečeve, ali nigdje ne mogu pronaći gdje bih kupio podove od plastike. Imam dvije stare gajbe od tih podova od plastike i do sada sam s njima bio najzadovoljniji.

Nabavili smo plastični prozirni spremnik za vodu (1000 l) koji ćemo postaviti uz kućicu za alat. Primjetili smo da se u sličnim spremnicima poslije nekog vremena razviju alge. Ako bi se ta voda povremeno klorirala ili da se stavlja izosan, ili kakvo drugo sredstvo, kako bi to djelovalo na biljke koje bismo zalijevali tom vodom?

Obitelj smo koja troši oko 20 kg meda godišnje. Sve je teže naći dobar med, a u neke proizvođače smo se i razočarali jer se u nekim godinama med nije kristalizirao kao inače itd. Gdje bismo mogli kupiti kvalitetan med, preferiramo šumski i medun iz Gorskog kotara, te bagrem za djecu. Vrijes i lavandu iz Dalmacije već godinama nismo uspjeli pronaći.

Možete li me uputiti na literaturu koja bi mi pomogla u prelasku maslinika s konvencionalne na ekološku proizvodnju? Riječ je o masliniku na području Makarske rivijere, nisu korištena SZB-a, ali je gnojeno mineralnim gnojivom. Zanima me i ekološki način prevencije i tretiranja infestacije maslinika potkornjakom.

Na području Promina imam iskopane rupe razmaka 6 metara (istok-zapad) za sadnju 20 bajama u jednom redu te vas molim za savjet koje sorte uzeti i koji raspored sadnje zbog oprašivanja?

Koje papire za sadni materijal moram tražiti, odnosno koje su mi prodavači dužni dati kao jamstvo da su mi isporučili sortu koju naručujem, u slučaju kasnijih sporova?

Otac je u posjedu 10 jutara zemlje u okolici Valpova. S obzirom da nismo poljoprivrednici, nemamo niti oruđe za poljoprivrednu proizvodnju, razmišljam da posadimo šumu brzorastućeg drveta. Molim za savjet koju vrstu drveća posaditi postoji li poticaj za sadnju šume? Zemljište je poljoprivredno koje je u najmu kod poljoprivrednika. Čitam i da se jednogodišnje drvo paulovnije koristi za izradu biljarskih štapova.

Zanima me ima li ekoloških sredstava za suzbijanje sive pjegavosti lista oraha?

Zanima me koja domaća sorta maslina na otoku Visu ima prirodnu otpornost prema većini štetnika koji se pojavljuju posljednje vrijeme? Maslina redovito i obilno rodi svake godine.

Posjedujem šumu površine oko 4 ha, a zbog prijašnjeg lošeg gospodarenja u zapuštenom je stanju. Većina stabala čini bagrem s divljom lijeskom starom oko 30 godina (oko 1 ha). Potrebna mi je smjernica kako pripremiti površinu za pošumljavanje bagremom koji tu uspješno raste i kako spriječiti lijesku da ponovno ne zaraste površinu, gdje nabaviti sadnice bagrema i koje? Radi se o dosta strmom terenu (oko 45-60°), pa kako sprječiti eroziju tla poslije sječe lijeske?

Krov na tendi pokrila sam s limenim pločama (imitacija crijepa) 15 m2 s jedne strane i 15 m2 s druge strane. Radove je obavio ovlašteni majstor krovopokrivač. Za vrijeme visokih temperatura ploče su pucketale. Molim vas da mi sa stručne strane objasnite koji je mogući uzrok, može li biti loš neujednačen materijal ili nestručno postavljanje?

Posadila sam kesten prošle jeseni. Dobro se adaptirao i raste, no brine to što je jedan (zbog oprašivanja), a i malo je prostora oko njega. Tlo je krečnjačko (krečnjak, kremen, dosta alkalno), a dodala sam stajski gnoj i redovito ga zalijevam.

Spremam se na sadnju lješnjaka 1200 sadnica na 2,5 hektara. Koliki mogu očekivati urod i zaradu? Postoji li mogućnost dobivanja poticaja i na koji način?

Samonikla biljka, visine je oko 1 metar, dosta lijepog, pomalo grmolikog izgleda. Protrljani listići ugodnog su mirisa. Pretpostavljam da je sjemenka dospjela stajskim gnojem iz Slavonije, odakle sam nabavio nekoliko vreća zrelog stajnjaka za vrt, ili je donešena pticama, a ne znam o kojoj je biljci riječ?

U pogledu izgradnje prilazne ceste - ako je zemljište na kojem se cesta treba graditi u vlasništvu općine ili Hrvatskih cesta, ne bi smjeli bez njihove suglasnosti sami graditi priključak na obilaznicu. Pravilno su vas savjetovali da za takve radnje trebate imati projekt, odnosno građevinsku dozvolu, te suglasnost vlasnika. Ako biste sami sagradili prilaznu cestu na tuđem zemljištu, tada vas vlasnik zemljišta može tužiti za smetanje posjeda, te naknadu štete, i također podliježete nadzoru građevinske inspekcije. Trebate prvo ustanoviti tko je vlasnik spornog zemljišta, s obzirom da imate saznanja da Hrvatske ceste i općina ne priznaju međusobna prava i obveze iz sklopljenih ugovora. O izgradnji prilaznih cesta možete pregovarati samo s vlasnikom zemljišta na kojem se cesta treba izgraditi, a ako ne možete postići sporazum, možete vi ili općina tražiti da sud svojom odlukom osnuje pravo građenja, ali nakon što putem suda ishodite to pravo da biste mogli graditi trebate imati svu dokumen