Pravni savjeti

Jesam li dužan plaćati komunalnu naknadu za derutan i nenastanjen objekt, ako sam održavam javnu površinu, koje su obveze Gradske uprave prema redovnim platišama komunalne naknade?

Nakon porodiljnog prešla sam iz jedne tvrtke u drugu i ostao mi je čitav stari godišnji. Dakle, nisam ga koristila u staroj firmi nakon porodiljnog nego sam počela raditi u novoj firmi. Znam da se to prije moglo prebacivati, ali sad vidim da se 2011. g. zakon promijenio, no nisam sigurna da li se to odnosi na moj slučaj. Mogu li sad u novoj firmi koristiti stari godišnji ili sada sve kreće iz početka kao kad se prvi put zaposliš?

Živim u izvanbračnoj zajednici koju namjeravam raskinuti. Kod dečka živim četiri godine, imamo dva malodobna sina. Da li moramo ići na sud zbog djece, kako se rješava stambeno pitanje i kako to uopće ide u ovakvoj situaciji?

Da li muž i žena (ako imaju istu adresu prebivališta ili ako imaju različite adrese prebivališta) mogu imati svaki svoj Upisnik poljop. gospodarstva (npr. kako bi jedno ostvarilo dohodovnu potporu, a drugo poticaj)? Da li punoljetni sin može imati svoj Upisnik ako ima istu adresu prebivališta kao roditelji koji već imaju Upisnik?

Živim s majkom. Imam dvije sestre i jednog brata koji ne žive s nama. Mlađa sestra namjerava dati mamu u dom, a kuću prodati. Da li ona može dati našu majku u dom iako ne živi s nama? Svatko od nas je vlasnik jednog dijela kuće, ali ja živim u toj kući i nedavno sam proširio kuću izgradivši kuhinju i kupaonicu. Koja su moja prava?

Otišao sam u mirovinu 1983. Mirovine su jedno vrijeme bile smanjene, a zatim nam je u ratama vraćen dug. Od sedmog mjeseca 2010. ta mi je mirovina smanjena za 10%, a nisam dobio nikakvo rješenje nego su u obavijesti o mirovini naveli da je mirovina smanjena za 10% prema Zakonu o smanjenju mirovina ostvarenih prema posebnim propisima. Zanima me mogu li dobiti rješenje i imam li na to rješenje pravo žalbe? Izgubio sam i rješenje o mirovini, pa me zanima kome se mogu obratiti radi dostave tog rješenje. Mogu li se žaliti Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strassbourgu zbog povrede stečenih prava?

Vlasnik sam stana u kojem živim, ali zbog visoke cijene grijanja koje ne mogu plaćati zanima me da li mogu tražiti da mi iz stana uklone radijatore i izmjeste okomite cijevi?

Sklopio sam s ocem i majkom ugovor o dosmrtnom uzdržavanju 2003. g. Majka je umrla 2007. g., a otac je protiv mene podnio tužbu radi raskida tog ugovora. U zemljišnim knjigama je kao vlasnik nekretnina u času zaključenja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju bio upisan samo otac, iako su nekretnine stekli zajedno majka i otac za vrijeme braka. Imam li pravo po majci tražiti polovicu ili neki dio jer sam se u potpunosti brinuo o njoj u skladu s ugovorom, a u kuću sam uložio znatna sredstva? Kolike su šanse da otac raskine ugovor kad je od zaključenja ugovora prošlo sedam godina?

Zanima me da li se mogu kalifornijske gliste upisati u upisnik OPG? Imam ponudu od “Gradskih zelenila” da mi bez naknada ustupaju košenu travu i lišće kao hranu za gliste, ali ne mogu pravno preuzimati. Grad mi je odgovorio da to nije u njihovoj nadležnosti mada bi surađivali s gradskom firmom i šalju me u zaštitu okoliša, a oni kažu da raditi mogu, ali ne daju mi ništa pismeno već me šetaju u gospodarstvo. Tamo ne žele ni čuti da mogu gliste upisati u upisnik pod ostalo.

Susjed ima stado ovaca (oko 40 komada), drži ih u blizini našeg polja. Ovce često pobjegnu i budu bez nadzora, pa počine štetu na našem povrću. Kako mogu namiriti štetu koje mi počine susjedove ovce?

Susjed je podignuo tužbu radi utvrđivanja prava vlasništva na čestici koja se nalazi između naših kuća tvrdeći da mu je tu česticu prije 20-ak godina prodao moj pokojni djed i na temelju toga traži upis prava vlasništva u zemljišne knjige. Kako sam vlasništvo na toj čestici stekao nasljeđivanjem nakon djeda, upisan sam u zemljišnim knjigama. Čestica se nalazi između naših ograđenih parcela i nekad je služila kao put do naših drugih parcela. Može li se očekivati da temeljem tužbe susjed postane vlasnik te čestice i izbriše moj upis u zemljišne knjige?

Primio sam tužbu za isplatu bračne stečevine gdje se navode nekretnine i pokretnine koje smo zajednički stekli u braku. Međutim, bivša je žena “zaboravila” navesti kredite koji su podignuti u braku. Zanima me kako se krediti uzimaju u obzir pri podjeli bračne stečevine, jer smo novac od kredita potrošili, a jedan kredit i danas otplaćujem. Oba kredita su bila gotovinska i podignuta su za vrijeme braka.

Namjeravam kupiti drugi automobil koji bih platio sredstvima iz gotovinskog kredita. Moja žena je zatražila rastavu prije 5 mjeseci gdje je navela kako već 2 mjeseca ne živimo u istom kućanstvu. Moja adresa stanovanja je različita od njezine. Interesira me da li će u podjelu bračne stečevine ulaziti i taj automobil, tj. ima li ona “pravo na pola”?

Moja obitelj i ja živjeli smo u zajedničkom domaćinstvu od 1985. g. do 1995. g. s gospodinom koji nije imao obitelj, bio je socijalni slučaj. Mi smo ga uzdržavali, adaptirali smo njegovu kuću u kojoj smo stanovali. Godine 2005. pojavili su se neki njegovi pranećaci koji su ishodili da se na kući upišu kao vlasnici i sada traže od nas isplatu vrijednosti te nekretnine. Da li kao obitelj koja je adaptirala kuću i uzdržavala njihovog rođaka imamo kakva prava?

Stanujemo u zgradi s pet stanova na tri etaže. Naši susjedi na trećoj etaži proširili su svoj stan na zajednički dio zgrade, odnosno na hodnik iz kojeg se ulazi na tavan. To proširenje učinili su prije sklapanja kupoprodajnog ugovora za stan, pa su postali ugovorni vlasnici i toga dijela. Uočili smo da projektnom dokumentacijom nije ucrtan ulaz u tavan. Čak je etažiranjem njihovom stanu pripojeno proširenje na hodnik. Upozorili smo voditelja projekta na tu grešku, ali nismo postigli ništa, pa smo odbili potpisati ugovor o etažiranju. S obzirom na to da vlasnici proširenog stana imaju kupoprodajni ugovor u kojem je i taj sporni dio, je li moguće da suvlasnici zgrade nemaju pristup tavanu?

Vlasnica susjedne kuće i zemljišta je odselila 1991. g. u Afriku, a prije toga je s nama sklopila ugovor po kojem brinemo o toj kući i zemljištu, za korištenje nismo bili dužni ništa plaćati. Želimo kupiti tu kuću i zemljište, ali ne možemo stupiti u kontakt sa susjedom. Postoji li kakva pravna osnova po kojoj bi taj posjed mogao pripasti nama budući da ga ne možemo otkupiti jer ne znamo gdje je vlasnica?