Ljekovito bilje

Voće je zbog specifičnog sastava i kombinacije tvari eliksir kvalitetnijeg života. Sadrži mnoge vitamine, bogato je vlaknima i ostalim hranjivim sastojcima, a siromašno solima. U njemu nalazimo i mnoge tvari koje djeluju antioksidacijski.

Udomaćena na Sredozemlju, ali i na sjeveru Hrvatske, služi za dobivanje eteričnih ulja, ali i kao lončanica koja je sve traženija na kontinentu. Ulja djeluju baktericidno i protugljivično, mogu biti i analgetici, a napredni vlasnici biovrtova sade ju jer se pokazala izvrsnim sredstvom protiv nekih štetnika na povrću.

Mirisne i začinske biljke zasljepljuju osjetila i stvaraju ugođaj, nadahnjuju oči i čudesno laskaju nosu i nepcu. Ne uživajte u vrtu i balkonu samo očima, priuštite i svom nosu ljetno-mediteranski užitak na balkonu ili terasi.

Hladne ruke i stopala i onda kad smo odjeveni u skladu s vremenskim prilikama i ne boravimo u prostoru s preniskom temperaturom, znak su usporene cirkulacije krvi. Razlog mogu biti određene bolesti (pr. reumatoidni artritis), uzimanje nekih lijekova, pušenje, ali i genetsko naslijeđe.

Crni sljez raste kao korovska biljka u blizini ljudskih naselja, po poljima, livadama i krševinama, od nizinskih do planinskih predjela. Od davnina se koristi kod kašlja i prehlade, a danas se često i uzgaja.

Ova skromna biljka i danas raste po krovovima seoskih kuća, staja i drvarnica, ali je zbog svoje izdržljivosti i mogućnosti opstanka i u najtežim uvjetima omiljena kao lončanica i na modernim balkonima.

Buhač, podrijetlom iz Dalmacije, imao je dugu tradiciju uzgoja u nas zbog svojega insekticidnog djelovanja. Početkom 20. stoljeća bio je vrlo značajni izvor prihoda. Velika proizvodnja i niske cijene suhog buhača u Keniji, Japanu i dr., uz prateću preradbenu industriju, potpuno je ugasila našu proizvodnju još prije oko 40 godina. No, posebnu insekticidnu moć buhača nisu uspjeli zamijeniti nikakvi kemijski preparati.

Među raznim vrstama divljeg voća šumskim jagodama su razlogom više da se ljubitelji prirode odlučuju pohoditi njima već poznata staništa, te spojiti ugodno s korisnim i osjetilima priuštiti užitak od ukusnih plodova.

Mnoge biljke sadrže u sebi različite tvari gorka okusa, iako sve gorke biljke nisu istovremeno i ljekovite. Gorke tvari snažno potiču lučenje želučanih sokova i poboljšavaju opće stanje organizma, pa se preporučuju slabokrvnima, rekonvalescentima i živčano iscrpljenima. Uz brojne salate kao što su maslačak, endivija, cikorija, radič, artičoka, potočarka, na raspolaganju su nam i ljekoviti čajevi i napitci, poput lincure, kičice, pelina, angelike, stolisnika, kadulje i dr.

Zbog iznimne ljepote i osobita mirisa, ruži pripada osobito mjesto u biljnom svijetu. Njezina slava proteže se kroz stoljeća u prozi, poeziji, glazbi i likovnoj umjetnosti. I danas ju rado gledamo u svojim domovima, po balkonima, cvjetnjacima i parkovima, jer pruža poseban užitak za oko i čini nas sretnima.

Miris lavande svakoga podsjeća na nešto. Doziva uspomene na nedokučene tajne bakina ormara, ili na blagdanski ugođaj kad je sve odisalo dobro poznatim mirisom. Teško je zamisliti primorski vrt bez ljubičastoplavih klasastih cvatova, a nerijetko ih srećemo i u kontinentalnim vrtovima.

Bor, smreka i jela od davnina su poznati u narodu po svojoj ljekovitosti. Od njihovih su se iglica i smole pripravljali vitaminski napitci, sirupi i masti. Ta se tradicija očuvala sve do naših dana.

Zelene površine u urbanim sredinama uljepšavaju naš životni prostor, pročišćavaju gradsku atmosferu od raznih onečišćenja, od prometa, industrije i sl. proizvode kisik i vodenu paru. Stoga se nastoji neprestano povečavati broj zelenih površina u gradskim sredinama. No, ukrasno bilje u alejama i parkovima poput poljoprivrednih kultura nije pošteđeno od zaraza bolestima. Iz godine u godinu bilježimo nove zaraze gljivičnim, bakterijskim i sličnim bolestima i njihovo širenje na nove površine gdje do

Kamilica ( Matricaria chamomilla) dobro je poznata ljekovita biljka koja se može nači u svakoj prodavaonici i ljekarni. Spada u porodicu glavočika (Astaraceae). Kod nas se uzgaja zbog potreba domaćeg i stranog traišta. U prirodi raste u blizini naselja, na napuštenim zemljištima, na livadama i uz puteve. Sve više uzgaja se kultivirana.

Kopar (Anethum groveolens) jednogodišnja je biljka povrća, čiji se listovi koriste kao začin u mnogim jelima, a istovremeno djeluje kao ljekovito povrće. Kao povrće kopar se koristi u pripravljanju juha i umaka, i kao dodatak varivima.

Od davnina se u proljeće velik broj samoniklih biljaka koristi za pripravljanje salata i variva. Na taj se način nakon jednolične zimske prehrane u organizam unosila znatna količina vitamina (osobito C vitamina) i minerala.