Ostalo

Osuvremenjivanje proizvodnje rasada pratilo je i uvođenje suvremenih repromaterijala i opreme. Time je značajno olakšan rad, smanjen rizik proizvodnje, a dobiveni krajnji proizvod znatno je bolje kakvoće, što je svakako dodatna sigurnost za kasniju proizvodnju.

U zemljama s razvijenom plasteničkom proizvodnjom, povrće se sve intenzivnije uzgaja kao tzv. supstratkultura. Folija za pokrivanje znatno je dugotrajnija, koristi se jednoslojna ili dvoslojna, poput balona za napuhavanje.

Suvremena tehnologija uzgoja povrća, cvijeća i začinskog bilja podrazumijeva korištenje rasada vrhunske kakvoće, koji glede bioloških svojstava, fiziološkog stanja i fitosanitarne ispravnosti zadovoljava najviše standarde. Kako proizvesti kvalitetni rasad koji će omogućiti isplativu i sigurnu proizvodnju?

Prohladno vrijeme koje je započelo nešto prije nego prošle godine pogoduje tradicionalnoj svinjokolji i konzerviranju mesa te pripravljanju različitih vrsta kobasica za vlastite potrebe. Kako smo prošle godine u ovo vrijeme opisali gotovo sve faze u svinjokolji (izbor svinja za klanje, klanje i otvaranje trupa, obrada polovica, zamrzavanje mesa, soljenje mesa, dimljenje mesa, sušenje i zrenje te osnovni postupak pripravljanja kobasica), sada ćemo preporučiti najznačajnije recepte za pripravljanje domaćih kobasica.

Prva četiri plastenika jagoda koje se uzgajaju prema američkom modelu, svečano su otvorena u Rovišću kraj Bjelovara i u Đakovu. Plastenici su otvoreni u sklopu projekta “Operativni program JAGODA”, jednog od najvećih ovogodišnjih razvojnih programa namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima. Operativni program, vrijedan 35 milijuna kuna, pokrenuli su Centar za poslovno savjetovanje MARČIK i poljoprivredna zadruga branitelja DOMOVINA, uz financijsku potporu Jadranskog osiguranja d.d. i Hypo Alpe-Adria-Banke d.d.

Zatvoreni uzgoj poljoprivrednih kultura omogućava potpuni nadzor svih čimbenika koji utječu na proizvodnju.

Kad spomenemo vrganjevke, obično se pomisli na vrganje, naše najpoznatije gljive. No, u porodici vrganjevki nalazi se više rodova, čiji su predstavnici manje poznate, ali ne manje kvalitetne gljive. Rastu u miješanim, ali i u crnogoričnim šumama, često u velikim količinama.

U predvorju Studentskog centra održana je 29. izložba gljiva pod vodstvom prof. dr. Romana Bošca i pokroviteljstvom Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poglavarstva grada Zagreba i Gljivarskog društva Kamila Blagajića. U prisutnosti - velikog broja posjetitelja izložbu su otvorili Mladen Strižak, predsjednik Gljivarskog društva, i prof. dr. Romano Božac.

Jesenski vrganj
Boletus edulis Bull. ex Fr.
Jesenski je vrganj jedna od poznatijih vrsta naših vrganja, koje se tijekom jeseni javljaju u većim količinama.

U vrijeme prošlogodišnjeg Božića kupili ste božićnu zvijezdu, najprodavaniju biljku toga doba godine. Uspjeli ste je nekako sačuvati tijekom godine, no ona je izgubila svoj božićni sjaj i njeni su listovi pozelenjeli. Bolje rečeno, pozelenjele su brakteje ili pricvjetni listovi.

Hrastov vrganj
Boletus guericola (Vas.) Singer
Hrastov vrganj varijanta je ljetnog vrganja Boletus edulis. Naš je najpoznatiji i najzastupljeniji vrganj, najčešći u nižim krajevima unutrašnjosti, iako ga nalazimo u višim predjelima.

Mnogi, osobito oni u gradovima, ne žive u izravnom dodiru s prirodom. Uz vrlo malo truda, i u stanu se može stvoriti mali park koji će, osim što služi kao ukras, biti i funkcionalna cjelina. Ovdje se prije svega misli na pregradne stijene od biljaka.

Đurđevača
Tricholoma Georgii (gambosa) Fr. ex Clusius
Đurđevača je od davnina naša poznata gljiva, a javlja se u četiri varijacije: Tricholoma pomonae (Lenz), Tricholoma gambosa (Fr.), Tricholoma albellum (Fr.) i Tricholoma graveolens (Pers). Razlikuju se bojom, debljinom i veličinom klobuka. Sve su jestive i nema opasnosti od zamjene otrovnim gljivama. U narodu je još nazivaju đurđevka, ranka, prusnica, jurjevka.

Kruti smrčak
Morchella eskulenta Pers. ex St. Amans var. rigida Krombh.
Kruti smrčak je vrlo poznat skupljačima, ljubiteljima gljiva, jer se javlja u isto vrijeme kad i stožasti, obični smrčak. Nalazimo ih često zajedno.

Morchella conica var. costata (Vent.) Pers.
Rebrasti smrčak je vrlo neobična gljiva, raste na mjestima gdje ne možemo naći druge vrste gljiva. Ovaj smrčak može dosegnuti gigantske razmjere.

Ako se želimo baviti uzgojem gljive bukovače, trebamo osigurati određeni prostor u koji ćemo smjestiti supstrat. Prostorija može biti podrum, soba, staja, tunel ili posebno građeni objekt za uzgoj gljiva.