Ostalo

Pretplatnici Gospodarskog lista, jednom mjesečno, uz Gospodarski list, svakog 01. u mjesecu, dobivaju „Savjetnik“ - bilten Hrvatske poljoprivredno - šumarske savjetodavne službe (HPŠSS), u kojem autori članaka - savjetodavci, djelatnici HPŠSS, prenose stručna znanja i preporuke, te savjetuju poljoprivredne proizvođače o raznim granama poljoprivredne proizvodnje, informiraju o aktualnostima u poljoprivredi, te radu stručnih savjetnika na terenu.

Krajem rujna otvoren je natječaj za podmjeru 6.1. Programa ruralnog razvoja RH koja je namijenjena mladim poljoprivrednicima, koji su konačno, po prvi puta, dobili priliku koristiti potporu iz Programa ruralnog razvoja.

Akademik prof.dr.sc. M. Gračanin, 1942.godine izjavio je da hrvatski narod u pravom smislu riječi „živi od zemlje“, na svom dijelu pedosfere zasnovao je on svoj život u prošlosti, a izgrađivat će ga i u budućnosti. Tla Hrvatske najveće su blago hrvatskog naroda; nepresušivi su izvor njegovih snaga i temelj hrvatske domovine.

U Velikoj Gorici je krajem kolovoza, na prostoru radne zone Vukovinsko polje (Meridian 16) održano 14. natjecanje u oranju traktorima i 5. natjecanje u oranju konjima Republike Hrvatske. Natjecao se ukupno 31 orač (15 u kategoriji premetnjaka i 16 u kategoriji ravnjaka) iz 16 županija.

Dan Uskrsnuća Isusa Krista ili Uskrs, diljem svijeta katolici slave kao svoj najveći blagdan. Uz okupljanje s najbližima, u obilježavanju Uskrsa vežu se razni, dobro poznati običaji: bojamo jaja koja nosi uskršnji zec, pali se vatra. Zašto to radimo? Ovo je prava prilika da se prisjetimo.

Poslije objave svih finalista proglašavamo pobjednike Izbora za najbolju poljoljekarnu u 2015. godini, koji su udovoljili traženim kriterijima i skupili najveći zbroj bodova po ocjeni stručne komisije sastavljene od predstavnika Gospodarskog lista, Hrvatskog društva biljne zaštite, Infomarta Zagreb i Savjetodavne službe. Svaki kriterij je donosio maksimalnih 10 bodova, što u konačnici predstavlja zbroj od 100 bodova. Organizatori i stručna komisija odlučili su uvesti i posebnu kategoriju u Izbor, i to onu za najbolji vrtni centar u Hrvatskoj.

Kako se povećava svijest o uzimanju analiza tla, tako i raste potreba za kalcizacijom. Primjetno je da se u Hrvatskoj ta mjera počinje sve više provoditi, nažalost još uvijek u nedovoljnoj količini, jer je u kontinentalnom dijelu Hrvatske oko 70% obradivih površina kiselo i vrlo kiselo, te je kalcizacija nužna. Kad se ustanovi da je tlu kalcizacija nužna, onda dolazi pitanje izbora materijala za kalcizaciju.

Maslac (eng. - butter) je energetski i nutritivno visoko vrijedan mliječni proizvod, dobiva se preradom mliječne masti, procesom bućkanja iz osnovne sirovine slatkog ili kiselog vrhnja. Maslac je energetski i nutritivno visoko vrijedna hrana i...

Iako je vrijeme tradicionalne svinjokolje, najvjerojatnije zbog toplog vremena izostala je potražnja za živim svinjama kakva se priželjkivala. Osrednja potražnja na stočnim sajmovima neznatno je podigla prosječnu cijenu živih svinja na stočnim sajmovima tijekom studenog, no u nastavku godine ne očekujemo daljnji rast cijena. Prosječna je cijena živih svinja u studenom iznosila 10,68 kn/kg, što je za gotovo 16 posto niže nego lani i na najnižim je cjenovnim razinama uobičajenog raspona cijena za to razdoblje.

U Opatiji je od 18.-20. studenoga održan 1. hrvatski stručni seminar o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, na kojem je sudjelovalo oko 300 sudionika, u organizaciji Gospodarskog lista, najstarijeg i najpopularnijeg hrvatskog stručnog časopisa s područja poljoprivredne struke koji je od 1842.g. stalno poticao napredne ideje razvoja poljoprivredne proizvodnje i kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatske poljoprivrednike.

Donosimo popis lokacija skupljanja praznog ambalažnog otpada SZB u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, te Požeškoslavonskoj županiji, za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način.

Značaj poljoprivredno-prehrambenog sektora za gospodarski razvoj Hrvatske je velik. Osim učinaka na BDP, zaposlenost i izvoz, potiče i razvoj ostalih ekonomskih sektora. Tradicija u poslovanju, kvaliteta ljudskih resursa, prepoznatljivost pojedinih tržišnih marki na međunarodnim tržištima, neelastičnost potražnje u uvjetima recesije i kvalitetna sirovinska osnova neke su od glavnih odlika domaće proizvodnje. Unatoč ovim navedenim odlikama, domaća poljoprivredna i prehrambena proizvodnja već dugi niz godina susreće se uglavnom s negativnim trendovima i značajnim poteškoćama. Gotovo sve one proizlaze iz nedostatne proizvodnje.