Rubrike

Obična grahorica najpoznatija je i najraširenija od svih vrsta grahorica. Najproširenija je u umjerenom klimatskom pojasu. Njezina puna vrijednost uočena je kad je počela proizvodnja krmnog bilja na oranicama. Može dati visokokvalitetnu krmu koja se koristi u zelenu stanju, kao sijeno ili silaža. Osobito je vrijedna jer se može koristiti i za zelenu gnojidbu, daje prilično veliku nadzemnu masu.

Jedan od problema koji prati proizvodnju svinja svakako je i poremećaj u procesu razmnožvanja za ljetnih mjeseci. Na nekim je farmama vrlo izražen i izaziva velike teškoće u proizvodnji prasadi tijekom toga dijela godine. Proizvođači zapažju da plodnost u to vrijeme opada 5 - 10 posto, ali nisu rijetki primjeri da se plodnost smanjuje i 20 posto, što dovodi do znatnih gospodarskih šteta.

Krizanteme u nekim zemljama predstavljaju simbol rođenja i dugog života, a u nas se tradicionalno uzgajaju radi ukrašavanja grobova uz blagdan Svih svetih. Njihova se proizvodnja danas bitno razlikuje od one prije nekoliko desetaka godina. Podižu se suvremeni plastenici s krovnom ventilacijom, nude se različita tehnička pomagala za reguliranje svjetlosti, temperature i vlažnosti zraka, ugrađuju se sustavi za navodnjavanje uz mogućnost prihranjivanja, a napose se pojavljuju promjene u asortimanu tipa i kultivara krizantema.

Bobičasti plodovi brusnice, latinskog naziva Vaccinum macrocarpon, neizostavni su na tržnicama tijekom ljetnog i rano jesenjeg razdoblja.

Potkraj lipnja i početkom srpnja u većini hrvatskih kontinentalnih vinogorja bila je nužna provedba kvalitetne zaštite protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara viticola), pepelnice (Uncinula necator), druge generacije gusjenica pepeljastoga grožđanog moljca (Lobesia botrana), kisele truleži (Acetobacter spp. i dr.) i sive plijesni grožđa (Botrytis cinerea)! Od 15. srpnja bilježimo najviše dnevne temperature zraka više od 32 °C, a krajem drugoga desetodnevlja srpnja takve vrijednosti su na večini lokaliteta dostizale čak do 39 °C ili 40 °C.

Mnogi, osobito oni u gradovima, ne žive u izravnom dodiru s prirodom. Uz vrlo malo truda, i u stanu se može stvoriti mali park koji će, osim što služi kao ukras, biti i funkcionalna cjelina. Ovdje se prije svega misli na pregradne stijene od biljaka.

Nema nikakve razlike u proizvodnji uljane repice za ulje ili za preradu u biodizel. Prilikom proizvodnje uljane repice nužno je ostvariti uvjete za poticaj (najmanje tri ha zasijati uljanom repicom) i ugovoriti siguran otkup sjemena.

Kruška je kod nas uz jabuku jedna od najznačajnijih voćnih kultura, a za sada se najviše uzgaja na slavonskom području, posebno u Brodsko-posavskoj županiji. Vodeće sorte su Viljamovka, Abe fetel ili fetelova, Boskova tikvica, Konferans, Pakamova, Gelertova, Passe Crassane (Krasanka), Pastorčica, Sv. Marija i dr. Kultura je vrlo podložna napadu velikog broja bolesti.

Na tezgama tržnica i trgovina već se nalazi obilje svakovrsnog povrća iz ovogodišnjeg uzgoja. Dolazi nam u prodaju manje ili više svježe, ovisno o vrsti. Danas se mnoge vrste povrća trpaju u hladnjače i čuvaju kako bi se postignula što viša cijena, ili kako bi bile stavljene u prodaju u pogodan čas (za trgovinu), kad nečega drugoga nema. Ipak je svježe povrće, ubrano zrelo i stavljeno u promet što kraće nakon berbe, najboljeg okusa i ima i najveću hranidbenu vrijednost.

Kineskim oplemenjivačima voćaka uspjelo je dobiti kiviku sa žutom bojom mesa od vrste Actinidia chinensis. Osim što ima žuto meso, odlikuje se krupnim plodom izvrsne kakvoće, a ujedno dozrijeva 20 - 25 dana prije glavne sorte Hayward. Plodovi teže oko 110 grama, valjkasta su oblika s kožicom dosta čvrstom pa dobro podnose prevoženje, a ujedno su otporni prema vjetru i napadu mediteranske muhe (Ceratitis capitata).

Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva. Mnogi se pitaju: šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki način suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara, čim ih primijete na svojim voćkama, bojeći se da će im lišajevi možda nauditi. Odgovor je da se ne trebaju bojati, jer lišajevi nisu opasni.

Voće je zbog specifičnog sastava i kombinacije tvari eliksir kvalitetnijeg života. Sadrži mnoge vitamine, bogato je vlaknima i ostalim hranjivim sastojcima, a siromašno solima. U njemu nalazimo i mnoge tvari koje djeluju antioksidacijski.

Mastitis, najčešća bolest u mliječnih krava, može biti bakterijski ili nebakterijski. Najčešćim uzrokom mastitisa koji nije bakterijske prirode smatra se mehaničko nadraživanje vimena neprikladnim načinom ručne mužnje ili loše namještenom strojnom mužnjom, ali su mogući i drugi uzroci: loša hranidba, uznemirivanje životinje (stresovi), pretjerano iscrpljivanje, oslabljen organizam nakon bolesti i drugi.

Već smo upozoravali na sušu, vrlo štetnu za biljnu proizvodnju (povrća, ratarskih kultura, ali i voća). No, do sada se suša ni u jednom našem području nije pokazala katastrofalnom. Činjenica je da je izostala zima s obiljem snijega, koji pri topljenju tlo vrlo dobro opskrbljuje vodom u predsjetveno doba. Međutim, ovisno o području bilo je oborina tijekom proljeća. Negdje je palo previše, a negdje i premalo kiše.

Sok od luka protiv žgaravice, uboda stršljena i kurjih očiju. Otopina luka protiv peronospore, antraknoze i bakterioze.

Među štetnicima plodova mnogih voćnih vrsta voćna pipa zauzima značajno mjesto. Pipa neposredno ili posredno svake godine uništi veliki broj plodova. Pojedinih godina zbog napada tog štetnika štete mogu biti katastrofalne, jer urod može biti gotovo potpuno uništen.