Rubrike

Objekti višegodišnjeg ili stalno zaštićena prostora visoki su tuneli, plastenici i staklenici, čija se noseća konstrukcija i pokrovni materijal koriste bez skidanja više godina. U visokim tunelima i jednodijelnim plastenicima može se koristiti i dopunsko zagrijavanje, čime se postiže još ranija proizvodnja.

Svima je poznato da se većina bolesti na voćkama najčešće suzbija potkraj zimskog mirovanja i zatim tijekom cijele vegetacije, međutim, za neke bolesti to nije dovoljno, pa se mora provesti još jedno ili dva tretiranja potkraj vegetacije i tijekom jeseni.

Nekoliko je načina uskladištenja mrkve ili peršina, kao i drugog korijenastog povrća tijekom zime. Tehnološki zrela mrkva ponekad se ostavlja u zemlji i pokriva slamom, kako bi se izbjegnulo smrzavanje. Takav je način čuvanja najjeftiniji, no, gubitci u kakvoći i kvantiteti su veliki. Osobito ondje gdje mraz ili velike količine oborina u proljeće odgađaju berbu. Drugi je način stavljanjem korijena mrkve u trapove, iskopane jarke u kojima se mrkva zatrpa zemljom. Na isti se način utrapljuju i korijeni peršina. Kod ovoga načina uskladištenja, gubitci su potpuno isti. Najbolji, ali i najskuplji su način skladištenja, dakako, hladnjače.

Na svim sobnim vrstama cvijeća javlja se veliki broj bolesti, čija se pojava zapaža u obliku različitih simptoma na biljnim organima. Simptomi se najčešće javljaju na listovima, ali isto tako i na korijenu, stabljici i cvjetovima.

U posljednje vrijeme kod nas se pojavilo nekoliko stočnih bolesti zbog kojih su poduzete zakonom propisane mjere eutanazije zaraženih životinja na gospodarstvima gdje se bolest pojavila, a sve u cilju uklanjanja žarišta, odnosno sprječavanja širenja uzročnika na šira područja. Prvenstveno se to odnosi na bedrenicu i klasičnu svinjsku kugu, pa ćemo u nekoliko brojeva ukratko opisati navedene bolesti, ali i neke druge zaraze koje se javljaju u sporadičnim slučajevima, poput bruceloze.

Na krizantemama je zabilježeno više od 40 bolesti, od toga je najveći broj gljivičnih. Kako se krizantema kod nas i u svijetu uzgaja radi dekorativnih cvatova, pojava bolesti posve može ugroziti proizvodnju ovoga traženoga rezanog cvijeća. Od tih bolesti u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su smeđa trulež ili tzv. askohitoza i palež cvatova ili siva plijesan.

Od jesenskih sorti krušaka koje se odlikuju dobrim biološkim i gospodarskim svojstvima, ističu se Boskova tikvica (Beurré Bosc) i Konferans (Conference). Plodovi ovih sorti dobre su kakvoće, mogu se dugo čuvati u skladištima i hladnjačama s normalnom i kontroliranom atmosferom, pa poslije na tržištu postižu dobru prodajnu cijenu i dobar gospodarski učinak. Obje sorte proširene su u nas, ali imaju specifične zahtjeve prema klimi i tlu, pa za svaku treba odabrati odgovarajući proizvodni prostor. Kako se ponekad pri uzgoju ovih sorti griješi pri izboru proizvodnog prostora u odnosu na ekologijske uvjete, to smo odlučili našim čitateljima skrenuti pažnju i upoznati ih s njihovim biološkim i gospodarskim karakteristikama.

Vrlo je važno urediti podrum, bačve, pribor, uoči berbe i prerade. Obvezno treba pregledati ispravnost strojeva - preše, crpke, runjače - muljače, crijeva i slično. Svo suđe koje ćemo koristiti u berbi treba biti besprijekorno čisto (kace, plastični sanduci, kante, brente, itd.).

Hrastov vrganj je varijanta ljetnjeg vrganja Boletus edulis. Naš najpoznatiji i najzastupljeniji vrganj, najšešći u nižim krajevima unutrašnjosti, iako ga nalazimo i u višim predjelima.

Činjenica je da u današnje vrijeme svako kućanstvo stvara gomilu otpada tijekom godine. Zemlje s razvijenijom ekološkom sviješću iskoristile su maksimum tog otpada, reciklažom i sortiranjem, u razne korisne svrhe. Kod nas to nije slučaj, no, mnogi dio tog otpada koriste za kompost. Svatko tko se upušta u kompostiranje i želi nešto više znati o tome, svakako bi trebao naučiti temeljne značajke razgradnje i načina na koji funkcionira kompostna hrpa. Koji čimbenici utječu na razgradnju organske tvari? Je li baš sav organski materijal pogodan za kompostiranje? Zašto se određena kompostna hrpa raspada brzo, a nekoj drugoj treba period od nekoliko godina?

Primarni je oblik gajenja jelenske divljači, kakav poznajemo već dva stoljeća, u posljednjih tridesetak godina podignut na znatno intenzivniju razinu, prvenstveno na Novom Zelandu, ali i drugim zemljama zapadnog svijeta. Unatoč tome, a i činjenici kako i nama susjedne zemlje uzgajaju jelene na ‘’razini višoj’’ od gatera, u našoj državi nema službenog intenzivnog uzgoja jelenske divljači.

Ovo nas je ljeto po mnogočemu iznenadilo. Iako smo svjesni klimatskih promjena, nagli padovi kao i nagli skokovi temperatura uvijek nas iznenade i začude. Za iduće sezone morat ćemo se pripremiti na sva iznenađenja, poduzeti sve kako bismo zaštitili proizvodnju povrća (mreže protiv tuče, natapanje, grotekstilna folija).

Posljednjih godina otpornost korova na herbicide jedan je od najznačajnijih problema kemijske borbe protiv nametnika uopće.

Obična grahorica najpoznatija je i najraširenija od svih vrsta grahorica. Početkom prošlog stoljeća bila je kod nas raširenija, jer se koristila za hranidbu konja. Smanjenjem broja konja i uvođenjem mehanizacije, neopravdano je smanjeno zanimanje za ovu kulturu. Osim za konje, daje izvanredno kvalitetnu krmu i za ostale vrste stoke, osobito krave muzare.

Svježi, suhi i prerađeni plodovi smokve traženi su proizvodi na domaćem i inozemnom traištu samo ako su visoke kakvoće. Sušenje plodova, iako naizgled jednostavno, ima svoja pravila koje treba pravodobno i savjesno poštivati.

Ukupna proizvodnja uljane repice u posljednjih pet godina (2001. - 2005.) u našoj državi kretala se od 22.000 do 32.000 tona, što je podmirivalo bilančne potrebe naših tvornica ulja za ovom sirovinom.