Rubrike

Suzbijanje korova započinje samom obradom tla poljodjelskim alatima ili kultivatorima. U nekim slučajevima mali razmaci u vinogradima, ali i nepristupačni ili neravni položaji, mogu uvelike otežati obradu tla. Osim toga, korovi koji se uništavaju okopavanjem ili kultivacijom vrlo brzo se obnavljaju, pa učinak obrade ne traje dugo. Ovakav mehanički način uništavanja često nije dovoljan da bi se vinogradi, voćnjaci i maslinici u potpunosti očistili od korova, pa je potrebno tijekom godine u nasadima upotrijebiti i herbicide.

Ministarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o opozivu sljedećih "K-Classic" i "Sweet" vafel proizvoda, svih rokova trajanja:

2. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća "Hrvatsko povrće" body { font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Arial !important; font-size: 12px !important;}Ako ne vidite sadržaj ovog...

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je prve korisnike u okviru mjere 6 "Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.- 2020., podmjere 6.1. "Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima". Za 24 projekta iz ove mjere isplaćena je prva rata mladim poljoprivrednicima u iznosu od 2,7 milijuna kuna, a popis svih korisnika možete pogledati ovdje. Podsjetimo, korisnici ove p

Na prošlogodišnjem 1. stručnom seminaru o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, pojedini proizvođači iskoristili su mogućnost razmjene iskustava, ali i kontakata. Priliku tada nije propustio niti agronom Vjekoslav Budanec, čiji su planovi, o kojima je već dulje vremena razmišljao, tada krenuli u pravom smjeru. Inicirao je okupljanje proizvođača s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, pa su nakon osnutka poljoprivredne zadruge „Plodovi Moslavine“ krenuli u suradnju s Podravkom.

S osobitim zadovoljstvom Vas možemo obavijestiti o održavanju 2. stručnog seminara za proizvođače povrća u Hrvatskoj, a koji će se od 30.11.2016. do 02.12.2016. održati u Svetom Martinu na Muri.

Vlasnik sam okućnice i voćnjaka koje sam naslijedio od predaka. Okućnica i voćnjak su ograđeni s jedne strane žičanom ogradom, a s druge strane živicom. Živicu orezujem, u živici se nalaze rupe kroz koje kokoši odlaze u susjedno dvorište. Želio bih živicu iskrčiti te na njeno mjesto postaviti žičanu ogradu, ali se susjed tome protivi, i traži da mjernik utvrdi točnu među. Mogu li ja ukloniti svoju živicu i na to mjesto postaviti žičanu ogradu?

Sklopila sm ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s ocem, na temelju kojeg sam nakon njegove smrti postala vlasnikom nekretnine 1/1 (ostale dijelove sam naslijedila od sestara). Nakon njegove smrti pojavljuje se njegova nevjenčana supruga s oporukom (datum sastavljanja nakon sastavljanja našeg ugovora), kojom joj on ostavlja pravo doživotnog uživanja na pola nekretnine, a on sam je bio vlasnik samo 1/3 nekretnine. Može li se nevjenčana supruga na temelju oporuke uknjižiti na teret mog vlasništva s pravom doživotnog uživanja? Ako da, u kojem dijelu? Koja su njena prava koja proizlaze iz oporuke i koji joj postupak prethodi da bi ih ostvarila!

Planiram izgraditi manji objekat radi otvaranja obrta na zemljištu koje bi mi poklonila punica. Međutim, ta čestica zemlje je iz nekog razloga propuštena u ostavinskom postupku u kojem je moja punica naslijedila svu imovinu od pokojnog supruga. Napominjem da su se njena djeca dobrovoljno odrekla nasljedstva u korist majke. Ta čestica zemlje bila je u vlasništvu njenog pokojnog muža, što je vidljivo iz posjedovnog lista na njegovo ime. Koji je postupak da ta čestica zemlje bude njeno vlasništvo i u zemljišnim knjigama.

Ministarstvo poljoprivrede objavljuje Javni poziv za sufinanciranje rada uzgojnih organizacija u području stočarstva u 2016. godini.

Za pravilan rast i razvoj biljaka u zaštićenom prostoru potrebno je osigurati kvalitetnu kontrolu optimalnih uvjeta. Svjetlo, temperatura, relativna vlaga zraka, koncentracija CO2, utjecaj vjetra, kiše i sunčeve radijacije, samo su neki od čimbenika koji se moraju optimizirati u staklenicima i plastenicima. Nove tehnologije prikupljanja informacija, njihovo procesuiranje i upravljanje u cilju regulacije traženih uvjeta, povećavaju učinkovitost proizvodnje povrća. Primjena najsuvremenijih tehnoloških dostignuća povećava točnost regulacije i uspostave željenih uvjeta u zaštićenim prostorima.

Uzgajam kuniće i od njih imam gnoj. Kakva je njegova vrijednost i za koje kulture ga mogu koristiti?

Krumpir obojenog mesa (mekote) gotovo je nepoznat, možemo ga naći u nekim supermarketima kao „egzotično“ povrće i prava je šteta da nam nije poznato koliko je to nutricionistički i zdravstveno vrlo vrijedna namirnica, koja kulinarski i dekorativno pruža neslućene kreativne mogućnosti. To nije nikakva GMO kreacija, već su to nove sorte dobivene klasičnim križanjem izvornih materijala iz Anda, pradomovine krumpira, gdje seljaci i danas uzgajaju, jedu i trže te stare sorte nađene u prirodi, kao i nove nastale njihovim međusobnim križanjem.

Crvotočine su zeljaste, zimzelene biljke kojih je poznato oko 400 vrsta, a u našim šumama raste pet vrsta. Obična crvotočina (Lycopodium clavatum) jedna je od najčešćih. Voli kisela staništa i često raste u gustim, jastučastim nakupinama po crnogoričnim i miješanim šumama te po vlažnim planinskim livadama. U brojnim je zemljama svrstana u visoko ugrožene vrste, a kod nas je rijetka vrsta i ne smije se brati pa se za potrebe liječenja uvozi.

Jedino znam da je kumis kobilje mlijeko i ništa više. Kako se prerađuje, kakva je njegova vrijednost, koji su proizvodi i slično?

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić održao je danas sastanak s udrugama voćara, povrtlara, ratara i ekoloških proizvođača koje je na zahtjev ministra organizirala Hrvatska poljoprivredna komora. Na sastancima su predstavnici udruga upoznali ministra s poteškoćama s kojima se suočavaju, a ministar je predstavnicima udruga predstavio poduzete aktivnosti kojima je cilj osnaživanje sektora poljoprivrede, a koji su usko vezani uz Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom,