Pravni savjeti

Kupili smo 2/3 dijela kuće, a 1/3 dijela je bila u suvlasništvu druge obitelji. U naravi je kuća podijeljena i ima dva odvojena ulaza. Nismo znali da ta 1/3 dijela preko našeg dijela koristi vodu i struju dok nam taj susjed nije donio novac za režije. Tako su sve do 2012. g. ti susjedi nama vraćali iznose koji se odnose na njihove režije. U međuvremenu je proveden postupak preoblikovanja zemljišnih knjiga i došlo je do razdvajanja ovih objekata, a susjedi su umrli, naslijedila ih je kćer. Zatražili smo je da u svom dijelu kuće postavi vodomjer i brojilo za struju ali ona to odbija. Što možemo učiniti?

Međa je uređena sudskim putem, sada susjed na udaljenosti od jednog metra od te međe sadi čemprese. Što s ostalim drvećem koje je posađeno uz među (jabuke, breskve) koje ugrožava moj posjed?

Vlasnik sam obiteljske kuće uz koju se nalazi nadograđeno spremište, sve ima potrebne građevinske dozvole. U zemljišnim knjigama i katastru upisani su i kuća i spremište. Koji je postupak za prenamjenu spremišta u stambeni prostor, apartman?

Želio bih ograditi svoje zemljište, koliko trebam od međe na svoju nekretninu postaviti ogradu, smijem li strojem kopati parapet uz među? Susjed ima posađene tuje oko 80 cm od međe, visoke su više od 3 metara pa rade sjenu na moju nekretninu. Također se na njegovoj nekretnini nalazi orah visok 6 metara čije grane prelaze preko moje međe, orah raste na oko 2,5 metara od međe.

Skrbim o starijem gospodinu u invalidskim kolicima. On ima dvoje djece iz prvog braka. Kakva prava imam na njegove nekretnine kad umre, da li me njegovi sinovi mogu istjerati iz kuće?

Prije dvije godine napisao sam ugovor o darovanju i ovjerio sam ga kod javnog bilježnika, ali ga još nisam predao sinu niti ga je on potpisao. Da li ugovor može biti sačuvan kao i oporuka ili mora biti proveden u sudu? Kuću sam ugovorom o darovanju darovao sinu i predao mu je, bez ikakvih obveza prema meni, darovanje je provedeno u zemljišnim knjigama. Interesira me da li poslije moje smrti njegova sestra ima pravo na nužni dio te kuće?

Moj otac je vlasnik kuće na dvije etaže, ima građevinsku dozvolu i nalazi se u građevinskoj zoni. Uporabnu dozvolu nema jer je njegov zahtjev za uporabnom dozvolom odbijen zbog malih izmjena u gradnji. Zanima me, može li se još uvijek temeljem izlaska geometra na teren i utvrđivanjem stanja na terenu izvesti uknjižba nekretnine u sud. U katastru je nekretnina uknjižena, temeljem katastarskih evidencija.

Kuća je sagrađena 1974. g., na njoj se nalaze četiri prozora na visini od oko 2 metra i “gledaju” u susjedovo dvorište. Sadašnji susjed mi nije bio susjed kada je kuća građena, a s njim imamo loše međususjedske odnose. Može li susjed tražiti da zazidam prozore ili da na njih stavim neprozirna stakla, ili ih na neki drugi način može susjed staviti izvan funkcije?

Preko moje nekretnine temeljem presude općinskog suda uknjiženo je pravo stvarne služnosti prolaza i provoza za susjedovu česticu u dužnici od 33 metra širine 3 metra. Taj se prilaz nalazi uz glavnu cestu i susjed je meni na tom prolazu napravio ulazna vrata koja nisu zaključana ali su zatvorena. Tko treba održavati taj prolaz, budući da je pun rupa?

Vlasnik sam OPG-a i kada moram i kada ne izdavati račun kod prodaje mojih proizvoda?

Kupio sam 1/3 čestice kupoprodajnim ugovorom koji je ovjeren i isplaćen prodavatelju. Platio sam porez na promet nekretnina. Ovlašteni projektant izradio je elaborat za katastar i gruntovnicu ali nije upisao novu česticu u katastar, pa se sudska odluka nije mogla provesti. Suvlasnik čestice čiji sam dio kupio tome se usprotivio, pa je postupak upisa zaustavljen. Projektant tvrdi da kupljenu česticu nije moguće upisati u zemljišne knjige, jer se na novoj čestici nalazi objekt - drvena šupa koja bi se trebala legalizirati. Želim se upisati kao vlasnik 1/3 čestice koju sam kupio i platio, što trebam učiniti?

Supruga je rođena 09.10.1959.g., zaposlena je od 01.08.1979.g. i od tada neprekidno radi. Kada ima pravo na punu starosnu mirovinu?

Želio bih kupiti poljoprivredno zemljište koje se u katastru vodi kao voćnjak, podijeljeno je u dvije površine svaka ima 650 m2 i svoj posjedovni list. U zemljišnim knjigama se ta nekretnina vodi kao oranica s ukupno 37 vlasnika. Neki od tih vlasnika su pokojni i naslijedili su ih članovi obitelji. Nije provedena ostavinska rasprava, neki vlasnici su u inozemstvu. Nekretninu već dvadeset godina posjeduje jedan vlasnik i on je želi prodati, kako da najlakše kupim tu nekretninu?

Iza pokojnog oca provedena je ostavinska rasprava, te je doneseno rješenje po kojem je zakonskim nasljednicima (supruga, kćer i dva sina) pripala imovina na jednake dijelove. Nakon toga su sklopili sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice, tako da su odredili kome će pripasti koja imovina u okviru njegovog nasljednog dijela, sporazum je sastavljen u pismenom obliku i potpisan. Supruga je sada bolesna, smještena u domu za starije i nemoćne osobe i nije u stanju donositi odluke. Kakva je sada valjanost tog sporazuma, što poduzeti i kako taj sporazum upisati u zemljišne knjige?

Objekt se sastoji od dvije stambene jedinice, dijeli ih zajednički zid, svaka stambena jedinica ima svoj kućni broj - 27A i 27B. Prilikom izrade nacrta potrebnog za legalizaciju arhitekt nas je pitao da li će se raditi nacrt kao za se radi o jednom objektu ili kao da su dva objekta. Tražili smo da se izradi nacrt za dva objekta. Sada ipak traže da se objekt nacrta kao jedan bez obzira što svaki objekt ima svog vlasnika. Jedan je objekt dovršen, a drugi nije dovršen. Tko će platiti legalizaciju?

Sestra i ja smo nakon smrti roditelja naslijedili pravo korištenja groba. Problem je nastao kod plaćanja grobnog mjesta i održavanja. U Upravi groblja su rekli da ne mogu odvojiti uplatnice tako da svatko od nas plaća po 1/2, nego da se dogovorimo. Na kraju plaćam samo ja, iako je to i njena obveza. Što mogu učiniti?