Pravni savjeti

Susjed je nedavno dogradio stubište i terasu tako da se zajedničkoj međi približio na manje od dva metra. Zanima me postoji li propis koji određuje kolika mora biti udaljenost od međe te je li zakonito dograđivati kuću izvan zadanih gabarita?

Roditelji su mi se rastali, a u braku zajedno kupili zemljište i izgradili kuću. Nakon rastave kuća je podijeljena na dva stana i kod javnog bilježnika je sastavljen i potpisan sporazum o podjeli nekretnine. Podjela je napravljena na taj način, jer je tijekom gradnje kuće poništena izdana građevinska dozvola, pa papirologija oko katastra, gruntovnice i vlasništva nije bila riješena. Otac je naknadno sredio papire u katastru i gruntovnici i sada je on upisan kao jedini vlasnik cijele nekretnine (nekretnina nije etažirana). U međuvremenu se otac oženio i sa suprugom stanuje u svom dijelu kuće, odnosno u svom stanu. Zanima me je li sporazum o podjeli koji su sklopili moji roditelji pravno valjani dokument, odnosno hoće li u slučaju smrti moga oca moja majka imati problema oko dokazivanja svog vlasništva. Je li navedeni sporazum dovoljan dokaz temeljem kojeg bi se moja majka mogla upisati kao vlasnik svog dijela nekretnine, pa da se u slučaju očeve smrti jednog dana samo njegov dio dijeli

Koliko je potrebno godina biti u posjedu nekretnine da bi se dosjelošću steklo pravo vlasništva na zemljištu ako je u zemljišnim knjigama upisano kao vlasništvo Republike Hrvatske?

Problem je u dijelu zemlje i kuće koji je bio konfisciran prvobitnom vlasniku 1946. g., a moj djed je postao vlasnik kuće 1963. g. sklapanjem Ugovora o zamjeni nekretnina s Općinom. Po tom Ugovoru se uknjižio na pripadajući dio kuće, ali je zemlja bila i do danas ostala društveno vlasništvo, tj. općenarodna imovina. Ima li temelja za krenuti u proces proglašavanja zemlje oko kuće “zemljom za redovitu uporabu zgrade”, te se na taj način uknjižiti kao vlasnik zemlje u jednakom dijelu vlasništva kuće? Ako ne, onda kojim putem krenuti u rješavanje ove situacije?

Prijeti mi ovrha. Koji dio mirovine može biti obuhvaćen ovrhom, mogu li otvoriti tajni račun i kako? Nisam vlasnik nekretnina, i može li se ovrha provesti na nekretninama čiji je vlasnik supruga?

Moj je djed 1969. kupio dio obiteljske kuće i u knjižio se kao vlasnik na tim dijelovima. Kako se u to vrijeme zemlja nije mogla prodavati/kupovati, u kupoprodajnom ugovoru stoji da on “prima i kupuje pravo korištenja svih čestica zemlje oko kuće” recipročno vlasništvu kuće koje je stekao ugovorom. Međutim, to pravo korištenja nije nigdje zabilježeno. 1999. g. pravo korištenja tih dijelova zemlje se, temeljem rješenja o nasljeđivanju, prenosi na nećake osobe s kojom je moj djed sklopio navedeni kupoprodajni ugovor, a 2003. to pravo korištenja postaje pravo vlasništva. Ti nećaci su nama jasno dali do znanja da će nam prepisati vlasništvo ukoliko im platimo određenu svotu novca, a ukoliko se odlučimo tužiti ih na osnovu ugovora, da će nam cijeli proces odugovlačiti u nedogled. Ne znam da li ima kakvu ulogu, ali mi tu zemlju nesmetano koristimo od ‘69. g., a spomenuti nećaci su potomci bračnog partnera osobe s kojom je sklopljen kupoprodajni ugovor (dakle, nisu u krvnom srodstvu s osobom

Moja majka je zaštićeni najmoprimac, plaća mjesečnu stanarinu gradu za život u stanu koji još nije privatiziran i već dugo čekamo da grad objavi natječaj za otkup stana. u stanu živi već 30 godina, a u njemu sam i ja živjela do svoje 16 godine. U ugovoru o najmu iz 1988 god. stoji samo majčino ime kao zaštićenog najmoprimca, ne spominje se niti moj otac (sada su rastavljeni) niti ja. U slučaju smrti zaštićenog najmoprimca, je li taj status prenosiv na dijete? Je li istina da se na ovaj način može riješiti nasljeđivanje stanarskog prava, i što mi savjetujete da učinim?

Živim sa suprugom u braku, 14 godina, prije vjenčanja smo živjeli u izvanbračnoj zajednici kao podstanari. On je darovnim ugovorom dobio stan, koji je imao 50 m2, nije imao priključak za vodu, grijačnje, stan je preuređen u poslovni prostor i iznajmljen... Nakon 5 godina stan smo još jednom u potpunosti adaptirali – proširili i tu živjeli... Odnosi su trajno narušeni. On sad želi to prodati i isplatiti meni uloženo... Rekao mi je da počnem razmišljati o iseljavanju. Koja su moja prava i dali ga mogu spriječiti u nakani da to proda bez mog odobrenja?

Napravila bih vanjske stube na kući koje bi vodile do višeg kata. Stube bi bile u dvorištu, naslonjene na kuću i zauzimale minimum prostora. Treba li mi za to građevinska dozvola?

U noćnim satima u drveni peradnjak koji se nalazi uz kuću ušla je kuna bjelica. Do mog dolaska u peradnjaku usmrtila je pet kokoši, nakon čega je pobjegla. Ušla je tako što je pregrizla drvene daske kojima je peradnjak ograđen. Imam li pravo od lovačkog društva koje gospodari lovištem na naknadu štete?

Imam li pravo na prijevremenu starosnu mirovinu 2014. godine kada navršavam 56 godina života i provela sam u poljoprivrednom osiguranju 31 godinu, s tim da nisam podmirila doprinose za 6 godina.

Kupila sam od Grada dio čestice koji graniči sa mojom česticom na kojoj je kuća i česticom na kojoj su zasađene masline. Postoji li mogućnost da se dio kupljeni od Grada odcijepi od ostatka čestice čiji je vlasnik Grad i spoji na jednu od mojih čestica?

Vlasnici smo privremeno postavljenog objekta i zanima nas nakon koliko godina privremeno postavljeni objekt može postati trajni. Mi objekt imamo već 20 godina, a sada ga žele srušiti.

Sestra ima 1/3 a ja 2/3 nekretnine, ona želi geometrijsku diobu a ja bih da se kuća proda i podijelimo novac pola-pola. Nekretnina, kuća i dvor su 231 m2. Skupa stanujemo u toj kući i odnosi su loši. Ja ne mogu ni materijalno podnijeti da se dijeli, jer bi to za mene bili preveliki troškovi. Njezin odvjetnik je napisao da je nekretninu moguće dijeliti. Što napraviti?

Vlasnik sam livade uz cestu po kojoj prolaze struja, voda, plin i telefon. zemljište je u građevinskoj zoni u selu. T-Com je u dva navrata bez ikakve obavijesti iskopao rupu i postavio betonski šaht. Da li je T-Com dužan nadoknaditi štetu?

Za vrijeme dugogodišnjeg braka doživjela sam različite situacije nevjernosti muža, ali zbog djeteta nismo pokrenuli rastavu. Tako smo 1996. g. sklopili sporazum prema kojem je moj suprug dužan uzdržavati mene i maloljetnu kćer. Pored toga smo u sporazumu izričito naveli da sve nekretnine koje glase na mene isključivo su vlasništvo naše kćerke, ili pak mene osobno. Na mene glasi i sadašnja nekretnina (kuća). Sporazum smo potpisali i dva svjedoka. Spada li nekretnina u bračnu stečevinu ili ne. Je li takav sporazum važeći obzirom da je donesen prije donošenja Obiteljskog zakona?