Ratarstvo

Neposredno prije sjetve ozimih žitarica, pogotovo naše najrasprostranjenije – pšenice, najveće je pitanje izbora sortimenta za sjetvu. Na ovo pitanje vrlo je teško odgovoriti, jer na izbor sorte utječe puno čimbenika.

U posljednjih godinu dana sjemenska proizvodnja žitarica i krmnog bilja u Hrvatskoj osjetno se smanjila pokazuju najnoviji podaci koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Gospodarskom listu. Proizvodnja sjemenskih žitarica pala je s 17.596,80 tona (2014.) na 13.050,31 tona (2015.). To je smanjenje od oko 17 posto. U tom vremenskom razdoblju proizvodnja sjemena povrća smanjila se s 92,4 tone na 78,7 tona, a sjemena krmnog bilja s 828 tone na 623,3 tone. Sjemenarstvo ostalih kultura nije se smanjivalo, ali ni povećavalo.

Na većem dijelu Republike Hrvatske od lanjske godine prilikom otkupa žitarica, osobito pšenice, započeo se primjenjivati „Kodeks o otkupu žitarica i uljarica“ koji nije obvezujući za otkupljivače, već je preporuka kod otkupa.

Vrijeme je žetve, a najranija strna žitarica je ječam. Ječam je, prema strukturi proizvodnje žitarica u Republici Hrvatskoj, treća žitarica po zastupljenosti, nakon kukuruza i pšenice.

I nakon dobrog nicanja različiti stresovi poput poplave, kasnog mraza ili tuče mogu znatno oštetiti ili u potpunosti uništiti kukuruz. Stoga svako polje treba pregledati i utvrditi ostvarene sklopove. U slučaju vrlo rijetkih sklopova treba donijeti odluku da li ili ne presijavati kukuruz.

Heljda (Fagopyrum esculentum Moench) botanički pripada porodici dvornika (Polygonaceae), ali se svrstava u žitarice zbog sličnosti u kemijskom sastavu ploda (zrna) i načinu korištenja. Radi relativno niskih prinosa u odnosu na žitarice, sjetva heljde je manje isplativa u glavnom roku sjetve. Budući da heljda ima kratku vegetaciju, može se sijati u naknadnom i postrnom roku sjetve.

Na oraničnim površinama u Republici Hrvatskoj 2015. godine značajno je povećana ukupna površina zasijana sojom. Jedan od razloga su novosti koje donosi Program izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Provođenje poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš, jedna je od njih. Pridržavanje ovih praksi omogućuje poljoprivrednicima ostvarenje dodatnog prava na osnovno plaćanje po hektaru.

Proljetne prihrane dušikom su najvažnije agrotehničke mjere koje utječu na formiranje prinosa zrna ozimih žitarica.

Suvremena poljoprivreda neracionalnim pristupom obradi tla, prekomjernim korištenjem sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, te pogrešnom primjenom raznih agrotehnoloških postupaka dovodi do zagađenja i oštećenja plodnog tla.

Ekstremni uvjeti u poljoprivrednoj proizvodnji posljednjih su godina sve učestalija pojava. Izmjenjuju se sušne godine s godinama u kojima bilježimo suvišak oborina. U jednoj vegetaciji, tijekom nekoliko dana, ili čak tijekom svega nekoliko sati, padne velika količina oborina, a zatim uslijedi dugo razdoblje bez kiše, praćeno visokim temperaturama. Biljke su često izložene stresnim uvjetima, ponekad i nekoliko puta tijekom vegetacije.

Pir, krupnik ili dinkl (Triticum aestivum spp. spelta), zdrava je žitarica koja obiluje proteinima. Iako se uzgajala od davnina, stvaranjem visokorodnih sorti žitarica, ova vrlo značajna vrsta gotovo je izčezla, te je održavana samo u bankama gena diljem svijeta. Međutim, počela se ponovno sijati 70.-ih godina 20. stoljeća, buđenjem ekološke svijesti stanovništva, i neophodnosti konzumiranja „zdrave“ hrane.

Povratak prirodnom načinu gospodarenja, uporabom organskih gnojiva biljnog i životinjskog podrijetla, tlu vraća plodnost i biološku aktivnost. U ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji nije dopuštena uporaba kemijskih sintetičkih gnojiva, te se plodnost i biološka aktivnost tla održava i povećava maksimalnim korištenjem rotacije usjeva (plodoreda), uporabom različitih biljnih i životinjskih ostataka kao gnojiva, sjetvom leguminoza i zelenom gnojidbom, mljevenim stijenama koje sadrže neophodne mikroelemente ishrane i primjenom različitih biodinamičkih pripravaka.

Da bi zadovoljila uvjete ostvarivanja prava na zeleno plaćanje, poljoprivredna gospodarstva koja nisu do sada sijala soju, zasijala su proljetos ovu uljaricu. Radi velikog interesa za sjetvu soje, na tržištu nije bilo dovoljnih količina odgovarajućih ranih sorti ( 000- 0 ) pogodnih za sjetvu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te su pojedina gospodarstva zasijala kasnije sorte od onih preporučenih.

Sve skuplja energija s jedne strane i potreba za proizvodnjom jeftinih ratarskih proizvoda s druge strane, doveli su do potrebe racionalizacije pojedinih elemenata u proizvodnji.

Tlo je prirodna tvorevina ili rastresiti dio Zemljine kore, razvijeno u prostoru i vremenu pod utjecajem pedogenetskih procesa transformacije mineralne i organske tvari u različitim uvjetima litološke podloge – matičnog supstrata, reljefa, klime, živih organizama, vremena i utjecaja ljudske aktivnosti. Biljkama tlo služi kao izvor hraniva, vode, zraka, posredno topline, te kao medij za ukorjenjivanje. Tlo je temeljni resurs za proizvodnju hrane, zbog čega je prijeko potrebno poznavati svojstva tla da bi se ono moglo koristiti na trajno održivi način.

U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo promjena vremenskih uvjeta koji izazivaju različito stanje ratarskih usjeva pojedinih godina, stoga je svaka proizvodna godina specifična sama za sebe i kao takvu je treba sagledavati.