Voćarstvo

Kupine i maline se uspješno uzgajaju u mnogim okućnicama gotovo bez primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja, premda ih kao i jagode napada veći broj biljnih bolesti i nametnika životinjskog podrijetla. Pri plantažnom uzgoju kupina i malina gotovo cjelokupni trud proizvođača može uništiti skupina gljivičnih bolesti koje uzrokuju patološko sušenje izdanaka, te nekoliko vrsta hrđa.

Današnji konvencionalni način uzgoja maslina i proizvodnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja zasniva se na tri temeljna pravca: ● ishrana maslina mineralnim gnojivima, ● uništavanje korova otrovima, ● uništavanje štetnika na maslinama tretiranjem kemijskim preparatima – otrovima.

S obzirom na pojavu niskih zimskih temperatura i kasnih proljetnih mrazeva početkom travnja, većina voćnih vrsta je pretrpjela značajna oštećenja. U različitim dijelovima naše zemlje došlo je do smrzavanja cvjetnih pupova, cvjetova u različitim fenofazama ili tek zametnutih plodova.

Hladnoća koja je trajala tijekom veljače ove godine, kad se temperatura na jugu spuštala i do -5 °C, ali i više od te vrijednosti na pojedinim lokalitetima, napravila je štete na agrumima, posebno limunima, ali i na mandarinama u dolini Neretve, gdje je bilo i obilnog snijega koji se dugo zadržao.

U odnosu na svjetsku proizvodnju, uzgoj trešnje u Hrvatskoj znatno zaostaje s tehnološke strane, a time je i ekonomska isplativost proizvodnje sve manja. Danas se u uzgoju trešnje teži novim saznanjima i dostignućima u selekciji i oplemenjivanju podloga (posebno slabije bujnosti) i stvaranju novih samooplodnih sorti s većom masom i boljom kakvoćom plodova.

Marelica je voćka koja je vrlo tražena zbog svojih plodova ugodnog okusa. Mogu biti slatki pa do kiselkasti, a pogodni su za jelo u svježem i sušenom stanju ili za preradu u pekmeze, džemove i sokove.

Pomolozi se ne mogu složiti oko ukupnog broja sorti krušaka koje postoje u svijetu. Jedna pomologija iz 19. stoljeća opisuje čak 915 sorti. Zanimljivo je da je belgijski ljekarnik Jean Baptiste van Mons tijekom pedesetak godina svoga selekcijskog rada stvorio više od 400 sorti krušaka, od čega se njih oko 40 proširilo u uzgoju. Stoga se slobodno može reći da je sortiment krušaka iznimno bogat.

Kod cijepljenja voćaka u proljeće, plemke moramo uzeti u zimi odnosno prije kretanja vegetacije, te ih čuvati do vremena cijepljenja. Plemke se u rasadnicima čuvaju u hladnjačama na temperaturama od 0-3 ºC, ali možemo ih čuvati i u hladnjaku u navlaženoj plastičnoj vrećici.

Agrumi vole toplinu pa je njihov uzgoj na otvorenom ograničen kod nas samo na područje Dalmacije (od Kaštelanskog zaljeva do granice (na jugu) , te dio otočnog područja s posebnom mikroklimom kao što je, primjerice, Lošinjsko otočje. Uzgoj agruma u loncima odgovara ljubiteljima agruma koji žive sjevernije i u kontinentalnom dijelu naše zemlje. I ne samo njima, nego svima kojima lijepo razvijen agrum u loncu ukrašava dvorišta, verande ili kućne prostorije. Većina agruma dobro podnosi ovaj način uzgoja.

U svakoj od naših podregija važna je procjena prikladnosti ekoloških uvjeta za uzgoj pojedinih vrsta odnosno sorti voćaka. Jadransko područje je reljefno, klimatski, edafski i vegetacijski vrlo specifično, a obuhvaća obalni pojas s otocima te unutrašnjost do kuda dolinama rijeka prodire utjecaj mediteranske klime. Tako bi se čitavo jadransko područje moglo podijeliti na nekoliko značajnih podregija. To su: Hrvatsko primorje (Istra i Kvarner s otocima), sjeverna, srednja i južna Dalmacija, te Dalmatinska zagora (unutrašnjost Dalmacije).

Pitomi kesten naraste u visinu do 30 m i u širinu do 15 m. Postoje stabla pitomog kestena promjera do 3 m, a produkcija ploda može iznositi i do 3,5 t/ha. S obzirom na uporabu ploda ubraja se u šumsko voće gdje još spadaju divlja trešnja, divlja kruška, divlja jabuka, brekinja, oskoruša, mukinja i dr.

U zadnjih nekoliko godina donesene su neke izmjene i dopune, te novi pravilnici vezani za proizvodnju sadnica u Hrvatskoj i njihovo stavljanje na tržište. To je dugo očekivani korak s obzirom na to da već duže vrijeme postoji dosta veliki problem s nedostatkom voćnih sadnica.

U svijetu je poznato više od 10.000 različitih sorata jabuka i njihovih klonova, stvorenih spontanim križanjem i selekcijom čovjeka. Zbog lakše organizacije proizvodnje i prodaje te određenih sortnih osobina, u uzgoju je zastupljen znatno manji broj sorata.

U posljednjih nekoliko godina orah je sve više zastupljen u uzgoju u Hrvatskoj. Sve više ljudi svoje parcele odlučuje zasaditi baš ovom voćnom vrstom. Pogotovo hobisti, koji ga sade zbog toga što orahu ne treba „puno njege“, iako to nije u pravilu tako, jer se uvelike razlikuje uzgoj u plantažnom nasadu od onoga oko kuće.

Otpali plodovi svih voćnih vrsta, kao i plodovi proizvedeni u lošim godinama s obzirom na dozrelost, ne znače istodobno i dobivanje loše kakvoće destilata – rakije.

Sapodilla (Manilkara zapota) ili kako se još naziva Sapote, egzotična je voćka koja dolazi iz područja poluotoka Yukatana, južnih dijelova Meksika i susjednih područja Belizea i Gvatemale. Danas je uzgoj Sapodille proširen daleko izvan tropskog područja.