fbpx

Voćarstvo

Prilog broja: Uzgoj koštičavih voćaka na okućnici

0
Koštičave voćke plijene pozornost svojom ljepotom i bogatstvom okusa njihovih raznovrsnih plodova. Svojom sezonom dozrijevanja pokrivaju gotovo cijelo razdoblje vegetacije pa se ne može naći okućnica na kojoj ne raste barem jedna vrsta koštičave voćke. Nažalost, često se može vidjeti da su mnoge koštičave voćke nepravilno njegovane jer voćari amateri nemaju dovoljno informacija, stoga ovaj prilog ima za cilj opisati najvažnije o uzgoju, berbi i čuvanju plodova koštičavih voćaka. U koštićavo voće spadaju: šljiva, breskva, nektarina, marelica, trešnja i višnja. Svaka navedena vrsta ima i svoje specifične zahtjeve glede klimatskih i agroekoloških uvjeta.

Uzgoj oraha i breskve u međukulturi

0
U posljednjih nekoliko godina orah je sve više zastupljen u uzgoju u Hrvatskoj. Sve više ljudi svoje parcele odlučuje zasaditi baš ovom voćnom vrstom. Pogotovo hobisti, koji ga sade zbog toga što orahu ne treba „puno njege“, iako to nije u pravilu tako, jer se uvelike razlikuje uzgoj u plantažnom nasadu od onoga oko kuće.

Nove vrlo kvalitetne sorte jabuka

0
Velik je broj novih vrlo kvalitetnih sorti jabuka, koje se u posljednje vrijeme brzo šire u uzgoju razvijenijih voćarskih zemalja kao na primjer u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Francuskoj i Sloveniji.

Jesensko prskanje voćaka ureom

0
Ujesen nakon berbe, prije nego što lišće počne mijenjati boju, može se obaviti gnojidba voćaka dušičnim gnojivom, odnosno folijarno ureom. Tada se primjenjuje urea u koncentraciji 6 - 7 %. Dakako, to su velike koncentracije. Mnogi se uzgajači voćaka, posebice jabuka i krušaka, gdje je ova praksa osobito važna, neopravdano pribojavaju da ne izazovu oštećenja, tj. palež, ne samo lišća nego i izbojaka.

Cijepljenje voća

0
Cijepljenje voća – uzimanje zrelih plemki Cijepljenje ili kalemljenje je voćarska tehnika kojom se spaja podloga sa plemkom. Plemkom se umnažaju one sorte koje nam daju kvalitetne plodove željenih osobina. Cijepljenjem voća se u modernom...

Reflektirajuće folije za kvalitetnije plodove jabuke

U intenzivnoj voćarskoj proizvodnji teži se primjeni novijih tehnologija u cilju povećanja priroda, poboljšanja kvalitete i fizikalno-kemijskih svojstava plodova. Pojedine sorte jabuka i njihovi klonovi ovisno o vremenskim prilikama određenog uzgojnog područja imaju problem s razvojem boje što se loše odražava na ostala fizikalno-kemijska svojstva i tržišnu vrijednost plodova. Danas postoje posebne folije koje se u nasadima postavljaju između redova u cilju postizanja optimalne distribucija svijetla po cijelom nasadu što pospješuje fotosintetski aktivnu radijaciju, poboljšava refleksiju svijetla na krošnju stabla i pozitivno utječe na fizikalno-kemijska svojstva plodova.

Borba protiv mraza – antifrost sustavi!

0
Borba protiv mraza nastavlja se diljem Hrvatske nažalost i ove godine. Svjedočimo velikim štetama izazvanim pojavom proljetnog mraza u višegodišnjim nasadima. Nekoć samo sporadična pojava u današnje vrijeme postaje gotovo pravilo, što dovodi do...

Kakav će utjecaj imati smanjenje poticaja za ekološku proizvodnju lijeske?

Novim Pravilnikom od svibnja su smanjene potpore za orah i lijesku u okviru mjere 11 Ekološki uzgoj. Osim toga u medijima sve češće svjedočimo napadima na ekološke proizvođače. Je li razlog za to opravdan...

Crveni plodovi gloga – za zdravo srce

0
U rujnu počinju dozrijevati plodovi gloga, takozvane gloginje, koji su vrlo zdravi, a kod nas se, za razliku od mnogih europskih zemalja, gotovo ne koriste.

Sorte jabuka otporne na krastavost

0
Otporne sorte zauzimaju poseban značaj u biološkoj proizvodnji, jer zahtijevaju manju primjenu sredstava za zaštitu bilja. Mnogim potrošaćima važna je ekološka kakvoća jabuka, a uzgoj otpornih sorata omogućava tzv. ekološku proizvodnju. Ove sorte unatoč otpornosti na fuzikladij ipak traže minimalan program zaštite od drugih bolesti i štetnika.

Kako (u)prskati voćnjak ?

0
U pretprošlom broju sam spomenuo savjetovanje slovenskih voćara u slovenskom mjestu Artiče, gdje je održano više vrlo interesantnih predavanja. Jedno od zapaženih je bilo ono o ispravnoj primjeni fitofarmaceutskih sredstava, o važnosti tvrdoće vode na djelotvornost pojedinih aktivnih tvari, na važnost ispravne aplikacije, aktivnosti pojedinih preparata s obzirom na temperature i ostale važne stvari koje se tiču prskanja.

Nove podloge za trešnju

0
U posljednje vrijeme podižu se manji nasadi trešanja u gustom sklopu na podlogama slabe bujnosti koje su relativno nove u europskim pa i svjetskim razmjerima,a pogotovo u Hrvatskoj. Zbog toga je zanimljivo upoznati osnovna proizvodna svojstva glavnih predstavnika ovih podloga.

Zimski pregled jabučastog voća na štetnike

0
Jabučasto voće (jabuka, kruška, dunja, mušmula) uzgajamo na različite načine: kao suvremene plantažne nasade, manje mješovite voćnjake uz okućnice ili vikendice, kao školsko-edukativne nasade i kao tradicionalne travnjačke visoke stablašice. Značajne ekonomske štete na...

Zaštita od štetnika u voćnjaku bez korištenja insekticida

0
Primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja sastavni je dio intenzivne voćarske proizvodnje koju karakterizira pojava manjeg broja vrsta štetnika u vrlo visokim populacijama. S druge strane, ekstenzivno voćarstvo u kojemu se ne koriste agrokemikalije karakterizira pojava većeg broja vrsta štetnika u nižim populacijama čiju prirodnu ravnotežu održavaju korisni kukci tzv. prirodni neprijatelji.

Kako obaviti rezidbu grmolikih voćaka?

0
Malina, kupina, ribiz, ogrozd, borovnica, aronija, lijeska spadaju u grmolike voćke i jednostavno se režu. Za malinu i kupinu se koristi armatura dok za ostale vrste nije obvezna. Za sve ove vrste radi plićeg...

Prilog broja: Stare sorte voćaka

0
Zahvaljujući raznolikosti svojih zemljišnih i klimatskih uvjeta, Republika Hrvatska obiluje autohtonim sortama i populacijama mnogih vrsta voćaka. One su do sada bile sporadično i nejednako istraživane, a mnogima od njih prijeti izumiranje zbog uništavanja staništa, osjetljivosti na bolesti i štetnike ili drugih razloga. Premda u posljednje vrijeme postoji povećani interes znanstveno-istraživačkih institucija za istraživanje genetskih izvora voćaka, to ni izdaleka nije dovoljno. Krajnje je vrijeme da se pokrene kontinuirani nacionalni program zaštite, istraživanja i oplemenjivanja ovog vrijednog genetskog materijala kako bismo ga ostavili u nasljeđe generacijama koje dolaze.