Voćarstvo

Osim bakterijske paleži jabučastih voćaka (ćrwinia amylovora), uzročnik krastavosti lišća i plodova jabuka i krušaka (Venturia inaequalis) je najčešća gljivična bolest koja se u različitom intenzitetu javlja svake godine u nasadima jabuke i kruške.

U zadnje vrijeme, svako malo na tržištu se pojavi neka nova egzotična kultura koja nam iz više razloga postane zanimljiva za uzgoj. Često se te nove kulture predstavlja kao kulture bez velike potrebe za njegom, bez ekonomski važnih štetnika i bolesti, s mnogobrojnim, skoro pa čudotvornim sastojcima koji pozitivno djeluju na ljudsko zdravlje. Osim svih tih pozitivnih svojstava, prodavači ovakvih kultura obično ljudima naglase i vrlo visoku mogućnost zarade, pa u konačnici sve to skupa i ne zvuči tako loše. No je li doista tako?

Rod kestena Castanea Mill. pripada porodici Fagaceae, a obuhvaća 11 ekonomski i ekološki značajnih vrsta drveća koje su široko rasprostranjene u umjerenom šumskom pojasu sjeverne hemisfere. Europski pitomi kesten, pitomi kesten, šumski kesten ili kostanj (Castanea sativa Mill.) potječe iz Male Azije, a njegovom širenju doprinijeli su Rimljani koji su ga sadili na osvojenim područjima.

Iako su i tijekom prosinca bile izražene iznadprosječne temperature, primjerenije ranoj jeseni, zima može i do travnja pokazati pravo lice, uz hladnoću „debelo“ ispod ništice. Voćkama su tijekom zimskog mirovanja potrebni hladni dani, kako bi se razgradili hormoni koji potiču biljku na mirovanje. No, nisu sve voćne vrste jednako otporne na hladnoću. Neke vrste mogu podnijeti i temperature od oko -20° C bez većih šteta. U novije vrijeme pojavile su se neobične voćne vrste koje u nazivu imaju pridjev „sibirska“, što sugerira njihovu otpornost na niske zimske temperature.

Činjenica je da bez rasta izbojaka (vegetativnog rasta) nema ni zametanja i rasta plodova (generativnog rasta). Vegetativni rast mora biti umjeren, jer u suprotnom generativni rast biva znantno smanjen ili čak izostaje. Voćarska je znanost značajno doprinjela mogućnosti približavanja idealnoj ravnoteži vegetativnog i generativnog rasta, ali se u praksi još uvijek javljaju problemi zbog nedovoljne razine znanja i poremetnji izazvanih nepovoljnim ekološkim čimbenicima.

Breskva (Prunus persica) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Potječe iz Kine, a stablo može narasti i do 10 metara u visinu. Postoji veliki broj sorata breskve koje se razlikuju u obilježjima plodova.

Potkraj svibnja u Svetom Ivanu Zelini održana je 18-u godinu u nizu manifestacija „Dani zagrebačkih jagoda“, inače potrošačko ocjenjivanje sorti jagode s područja Zagrebačke županije i grada Zagreba. Na ocjenjivanje se prijavilo najmanje uzoraka do sada, svega osam....

OPG Jovo Obranović iz Javorovca kod Novigrada Podravskog uzgaja lubenice već 27 godina. Njihov štand nalazi se uz benzinsku pumpu u Novigradu Podravskom, gdje smo ga i mi uočili, pa usput kratko i popričali. OPG...

Voćna vina se proizvode fermentacijom mošta dobivenog prešanjem raznih vrsta voća kao što je jabuka, kruška, trešnja, višnja, kupina, malina, ribiz, aronija itd. i imaju minimalni sadržaj prirodnog alkohola 1,2 %vol. U posljednje vrijeme sve je veći interes za proizvodnju voćnih vina i od drugih voćnih vrsta. Također je sve veća popularnost i potražnja za voćnim vinima ne tržištu, posebice vina od jabuka ili cidera, te vina od kupina kao vrijednog izvora antioksidansa i željeza.

Voćke kao višegodišnje kulture prolaze kroz razne faze životnog i godišnjeg ciklusa koje su ključne za njihov normalni rast. Godišnji ciklus podijeljen je na razdoblje vegetacije i doba mirovanja, a njihova izmjena je usko vezana s aktivnošću hormona i klimatskim prilikama.

Tijekom posljednjih tridesetak proteklih godina, svjedoci smo klimatskih promjena koje su (zahvaljujući ljudskoj aktivnost) doprinijele postepenom zagrijavanju planeta. Što se tiče našeg proizvodnog klimata, gledano sa hortikulturne (voćarsko-vinogradarske) proizvodnje, klimatske promjene rezultirale su kasnijim...

Jagode nisu bujne biljke pa zauzimaju malo mjesta u vrtu, sadnice nisu skupe poput sadnica voćaka i rode već prve godine nakon sadnje. Uzgoj jagoda u vrtu prije svega je zadovoljstvo za vlasnika vrta, ali i svojevrsna ušteda jer ih nećemo morati kupovati.

Zahvaljujući raznolikosti svojih zemljišnih i klimatskih uvjeta, Republika Hrvatska obiluje autohtonim sortama i populacijama mnogih vrsta voćaka. One su do sada bile sporadično i nejednako istraživane, a mnogima od njih prijeti izumiranje zbog uništavanja staništa, osjetljivosti na bolesti i štetnike ili drugih razloga. Premda u posljednje vrijeme postoji povećani interes znanstveno-istraživačkih institucija za istraživanje genetskih izvora voćaka, to ni izdaleka nije dovoljno. Krajnje je vrijeme da se pokrene kontinuirani nacionalni program zaštite, istraživanja i oplemenjivanja ovog vrijednog genetskog materijala kako bismo ga ostavili u nasljeđe generacijama koje dolaze.

-Slatke, zdrave i besplatne. Osim toga, za razliku od trešanja, nitko nikada nikome nije branio krasti murve, kaže Ante Lulić (69) iz Suhovara. Kuma Antu, kako ga svi zovu, zatekli smo s njegovim društvom...

Prolazeći obalnim i priobalnim dijelom naše zemlje, posebno na jugu, indijsku smokvu ili opunciju (Opuntia ficus – indica) mnogi poznaju kao ukrasnu i po raznim nazivima – indijska smokva, žabica, ukrasni kaktus, gospina pogača,...

Štetnik koji redovito uzrokuje velike probleme u uzgoju trešanja i višanja i pojavu tzv. „crvljivih“  plodova je trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). Trešnjina muha pripada porodici Tephritidae. Rasprostranjena je na gotovo svim uzgojnim područjima trešanja i...