Brza bakina oblatna. Oblatne sa keksom, čokoladom i orasima dekorativnog su izgleda i predstavljaju savršen odabir za svaku prigodu koje će svi obožavati.

Sastojci:

✦3 kore oblatne

✦200 ml vode

✦250 g šećera

✦250 g margarina

✦400 g mljev. petit keksa

✦250 g mljevenih oraha

✦100 g čokolade za kuhanje

Priprema: Vodu i šećer staviti kuhati. Kad zakuha, smanjiti vatru i kuhati 3 – 4 minute pa dodati margarin. Kad se margarin otopi, maknuti s vatre pa dodati kekse i mljevene orahe. Smjesu podijeliti na dva dijela i u je­dan dok je toplo dodati čokoladu izlomljenu na kocke pa miješati dok se čokolada ne oto­pi. Obje smjese kratko ohladiti. Prvu oblat­nu mazati tamnom smjesom, staviti drugu oblatnu, na nju svijetlu smjesu, te poklopiti trećom oblatnom. Pokriti kuhinjskom krpom i na nju staviti dasku za rezanje da se stisne pa staviti u hladnjak. Rezati drugi dan.

Recept iz knjige Moji brzi kolači

Prethodni članakIsplaćeno gotovo 13 milijuna kuna potpore
Sljedeći članakŠto zanima naše poljoprivrednike?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.