Kikiriki kolač. Neobičan kolač od lisnatog tijesta, biskvita i kreme sa sjeckanim neslanim kikirikijem obogaćen čokoladom obožavati će mlade generacije.

 width=–  1 i pol paket lisnatog tijesta
Za žuto tijesto
– 4 jaja
– 25 dag šećera
– 6 žlica vode
– 1 žlica ulja
– 20 dag brašna
– ½ praška za pecivo
Krema
– 1/2 l mlijeka
– 20 dag šećera
– 4 jaja
– 4 žlice brašna
– 20 dag margarina
– 8 dag čokolade
– 20 dag isjeckanog, pečenog kikirikija

Lisnato tijesto razvaljajte, nabodite vilicom i ispecite tri kore na preokrenutoj strani lima. Za žuto tijesto pjenasto izmiješajte žumanjke sa šećerom, dodajuci ulje, vodu, brašno pomiješano s praškom za pecivo i na kraju snijeg od bjelanjaka. Tijesto pecite 20 min na 175 ºC, te prepolovite kada se ohladi. Za kremu pomiješajte šećer, žumanjke i brašno s mlijekom, te skuhajte u gustu kremu dodajući čokoladu. Ostavite da se malo ohladi. Pjenasto umutite margarin i dodajte ga kremi zajedno s kikirikijem. Kore premažite kremom, a na nju položite žuti biskvit koji nanovo namažete kremom i prekrijete drugom polovicom kore. Na nju nanovo nanesite kremu, pa biskvit. Vrh kolača namažite tankim slojem kreme i po želji ukrasite polovicama kikirikija.

Recept iz knjige “Moji najbolji kolači 2”

Prethodni članakEnsaimada
Sljedeći članakKocke od naranče i oraha
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.