Trodjelni keksići. Fini prhki keksići u tri dijela prošarani otopljenom čokoladom s posipom sjeckanih pistacija veseliti će sve ljubitelje prhkih kolača.

 src=Tijesto:
– 20 dag maslaca
– 20 dag šećera
– 2 vanilin šećera
– 1 jaje
– 1 žumanjak
– 40 dag oštrog brašna
– 1 žličica praška za pecivo

Glazura:
– 10 dag čokolade za kuhanje
– 2 dag maslaca
– 3 žlice ulja

Dekoracija:
– 5 dag neslanih pistacija

Priprema tijesta: Omekšan maslac miksati sa šećerom i vanilin šećerom dok ne postane pjenasto. Dodati jaje, pa žumanjak. Brašno s praškom za pecivo prosijati na smjesu s maslacem i promiješati. Slagati na lim obložen papirom za pečenje po 3 manje kuglice, uz razmak 3 – 4 milimetra, koje će se tijekom pečenja spojiti. Peći 10 – 15 min na 180 °C, pazeći da rubovi ne potamne.

Priprema glazure: Na pari napraviti glazuru pa njome ukrasiti puslice.

Priprema dekoracije: Posuti sjeckanim pistacijama.

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2

Prethodni članakGrof kocke
Sljedeći članakTrajno narušeni odnosi i pravo na stan
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.