Imam meda starog više od 20 god. i želio bih ga iskoristiti za prehranjivanje pčelinjih zajednica. Pošto med potječe od pčelinjih zajednica koje su uginule od varoe i nosomoze, što je potrebno učiniti da bi se mogao koristiti za prehranu pčelinjih?
Obzirom na starost meda od 20 godina morate biti sigurni da je med bio kvalitetno uskladišten, odnosno da nije bio podvrgnut vrenju uslijed prevelike vlage pri čuvanju ili zagađen plijesnima i njihovim otrovima te stranim mirisima (benzin, luk ili slično), jer takav nije prikladan za prehranu pčela. Moja preporuka je da navedeni med nikako ne koristite za prehranu pčelinjih zajednica, zbog mogućnosti da se u njemu uz uzročnike nozemoze, nalaze i uzročnici drugih bolesti pčela ili legla. Tu u prvom redu mislim na bakterijske spore uzročnika američke gnjiloće koje mogu preživjeti i nekoliko desetljeća, odnosno više od 20 godina. Ako se ipak odlučite na korištenje meda za prehranu pčela svakako ga prije toga treba razrijediti vodom u omjeru 1:1 i kuhati ključanjem najmanje sat vremena. Spore američke gnjiloće mogu preživjeti toplinu od 120 oC kroz 20 minuta. Nakon kuhanja, medom morate rukovati u drugim čistim posudama, a nikako u onima u kojima se prije nalazio dok nisu dezinficirane. Isto vrijedi i za ostali pribor. Med se može iskoristiti i za druge namjene kao što je prerada u rakiju ili vino od meda, a u najgorem slučaju u ocat, koji se mogu koristiti u ljudskoj prehrani.

Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 95
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 34
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.