Prije nekoliko mjeseci umro mi je stric i ostavio svoju kuću (2/3) meni i jednoj gospodi (1/3), na osnovi valjanog ugovora o doživotnom uzdržavanju. Naknadno, nakon smrti strica, ona se kod matičara upisala kao njegov izvanbračni drug, iako nije živjela u istom kućanstvu, nisu imali zajednički bankovni račun, nisu imali niti zajedničku djecu. On je stalno živio u Njemačkoj, a godišnje bi došao nekoliko puta u Hrvatsku kada su se i viđali. Na čudan način, navedena gospođa je “izorganizirala” ostavinsku raspravu, na koju je pozvan samo moj otac i navedena gospođa, iako pokojnik ima još dvije sestre i kćer. Javni bilježnik je samo pročitao status izvanbračnog druga i dodijelio joj jedan manji komad zemlje koji nije bio uveden u Ugovor o doživotnom uzdržavanju. Kako se može osporiti njen status izvanbračnog druga?
Prema Zakonu o nasljeđivanju, djeca zajedno s bračnim drugom ostavitelja čine prvi nasljedni red. U hrvatskom pravu su prava bračnih i izvanbračnih drugova u potpunosti izjednačena. Na ostavinsku raspravu pozivaju se prvenstveno one osobe koje čine prvi nasljedni red, odnosno sve zainteresirane osobe. Prema tome, u ovom slučaju je kćer Vašeg strica zasigurno trebala biti pozvana na ostavinsku raspravu zajedno s izvanbračnom suprugom Vašeg strica, jer obje spadaju u prvi nasljedni red. Inače, ne postoji neki poseban postupak kojim se utvrđuje izvanbračna zajednica, pa je dotična gospođa mogla jednostavno na ostavinskoj raspravi izjaviti da je ona izvanbračna supruga ostavitelja, i ukoliko nije bilo nikoga drugog da to ospori, njezina izjava je uzeta kao istinita. Također ostaje pitanje zašto Vaš otac nije na ostavinskoj raspravi naveo da ostavitelj ima kćer, te da gospođa nije izvanbračna supruga ostavitelja, ako je on to znao. Jedina osoba koja može osporiti rješenje o nasljeđivanju, a time i izvanbračnu zajednicu je kćer ostavitelja. Slijedom navedenog, savjetujem Vam da što prije stupite u kontakt s kćeri ostavitelja i upozorite ju da je potrebno što prije podnijeti prigovor (rokovi su dosta kratki!) a bilo bi najbolje da se obrati odvjetniku.

N. T.

Prethodni članakZašto plodovi bundeve pečenice gube na kvaliteti?
Sljedeći članakHeljda – stara krušarica opet popularna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.