Stanujem na području Općine Brdovec, a zanima me kolika smije biti dozvoljena visina žive ograde, tj. crnogorice koju je susjed posadio na svojoj strani zemljišta uz samu među?
Visina ograde na međi sa susjednim parcelama propisuje se važećim prostornim planom, te vam stoga predlažemo da putem nadležnih službi Grada Brdovca zatražite važeći primjerak prostornog plana, a koji bi trebao sadržavati barem okvirne odredbe u svezi visini žive ograde između susjednih parcela ili da glede navedenog od njih zatražite konkretan odgovor. Također napominjemo da se prema ustaljenoj praksi dozvoljava visina ograde od 1,20 m do 2,0 m, uz napomenu kada bi se radilo o zidanoj, a ne živoj ogradi iznad navedene visine, bila bi vam za to potrebna dozvola. Naime, ograde prema susjednim građevnim česticama postavljaju se u pravilu s unutrašnje strane međe i izgrađuje ju vlasnik građevne čestice. Općenito, vrijedi pravilo da ograde prema susjedima mogu biti više od onih prema javnim površinama.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakUkidanje radne sposobnosti
Sljedeći članakSajam poljoprivredne mehanizacije u Osijeku, 4. Farm Show
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.