Zanima nas tko naslijeđuje obrt poslije smrti vlasnika i kako posluje obrt nakon takve situacije?
Nakon smrti obrtnika, obrtnica se može prenijeti na njegove nasljednike. Nasljednici mogu nastaviti voditi obrt putem poslovođe koji mora ispunjavati uvjete stručne spreme, te zdravstvene uvjete, te joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti ne smije biti izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Nakon smrti obrtnika, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrta kao privremeni poslovođa. Privremeni poslovođa mora ispunjavati gore navedene uvjete, s time da su odluku o nastavku vođenja obrta do prijenosa obrta, obrtnici dužni prijaviti nadležnom uredu za gospodarstvo u roku od 60 dana od dana smrti (prije 30 dana). Privremeni poslovođa upisuje se u obrtni registar, te je dužan voditi obrt pažnjom dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika. Ako privremeni poslovođa postupi protivno odredbama Zakona o obrtu odgovara svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem. Ako nasljednici žele prenijeti obrt na sebe nakon smrti obrtnika, dužni su to prijaviti županijskom uredu za gospodarstvo, odnosno uredu grada u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka. Uz navedenu se prijavu mora priložiti: izvod iz knjige umrlih za obrtnika, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, dokaze o ispunjavanju općih uvjeta, da udovoljavaju posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to zakonom propisano, uvjeta stručne spreme, te da im pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti Hrvatske obrtničke komore nije izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti, i posebnog uvjeta, da imaju položen stručni ili majstorski ispit ako se radi o vezanom obrtu. Županijski ured za gospodarstvo, odnosno ured grada donosi rješenje te upisuje prijenos obrta i nastavak vođenja obrta u obrtni registar. Ako nasljednici umrlog obrtnika, bračni drug ili djeca, propuste rok od 60 dana, gube pravo na prenošenje obrta, a obrt prestaje po sili Zakona.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članak24. državna konjogojska izložba Hrvatski posavac i Hrvatski hladnokrvnjak
Sljedeći članakOtkup pšenice roda 2018. godine- pojašnjenje otkupljivačima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.