Odavno se smatra da kozje mlijeko osim hranjivih ima i terapeutska i ljekovita svojstva. Koliko je to točno i koja su to svojstva?


Kozje mlijeko zbog visokog sadržaja lakoprobavljivih tvari ima visoko biološka, terapeutska i dijetetska svojstva. Terapeutska vrijednost kozjeg mlijeka bila je poznata još u starom vijeku. Starogrčki liječnik Hipokrat sirutkom kozjeg mlijeka liječio je razne bolesti. Paracelsus, poznati liječnik iz XVI. stoljeća, kozje je mlijeko smatrao vrlo vrijednim i ljekovitim. Danas se osobito preporučuje kao namirnica bolesnicima sa crijevnim i želučanim tegobama, plućnim bolesnicima te rekonvalescentima i djeci. Ljudi koji su alergični na kravlje mlijeko i na druge proizvode životinjskog podrijetla najčešće mogu uživati kozje mlijeko i njegove prerađevine bez nepoželjnih posljedica.

Najveći dio kozjeg mlijeka prerađuje se u različite proizvode, od kojih je na prvome mjestu kozji sir. Osim toga, kozje mlijeko prerađuje se u kiselo mlijeko, jogurt, kefir, vrhnje i maslac. Velika potrošnja kozjeg mlijeka i njegovih prerađevina potaknula je izgradnju mljekara koje prerađuju isključivo kozje mlijeko. Najpoznatije takve mljekarske industrije nalaze se u Francuskoj, SAD-u, Rusiji i dr. Energetska vrijednost 100 g kozjeg mlijeka iznosi oko 69 kcal ili 288 KJ i približno je jednako energetskoj vrijednosti kravljeg mlijeka (oko 61 kcal ili 257 KJ).

Prethodni članakProizvodnja mesa kunića
Sljedeći članakBerba i sušenje ljekovitog bilja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.