Kao na svakom gospodarstvu koje sprema kukuruz u klipu i meni ostaje oklasak, koji koristim na razne načine i kao dodatak hrani za stoku. Kakva je vrijednost oklaska kao stočne hrane?
Oklasak kukuruza može biti krma u hranidbi stoke i ako je kao kukuruzovina male vrijednosti. Hranjiva mu je vrijednost slična kukuruzovini jer energetski vrijedi 0,4 – 0,5 H. J. Sadrži 86% suhe tvari, 3,2 – 3,5% sirovih proteina, 0,7% masti, 30 – 40% sirovih vlakana i 2 – 3% pepela. Ima 0,5% (Ca) kalcija i 0,04% (P) fosfora. Probavljivost mu je 56 – 60%, a probavljivost organske tvari oklaska 55 – 57%. Najbolje ga je davati stoci promiješanog i sasječenog sa sočnim krmivima (krumpir, repa, repini rezanci i sl.). Njegova se vrijednost pojačava ako se samelje u brašno, a u kukuruznim klipovima mu je vrijednost bolja i ima 7,5% sirovih bjelančevina, 3% masti, 8,2% sirovih vlakana, 1,5% pepela, 0,04% kalcija (Ca) i 0,2% fosfora (P). Energetska vrijednost je vrlo dobra oko 1,03 H.J. i uz dopunu s proteinima, mineralima i vitaminima može se davati kao osnovna krmna smjesa. Na žalost, često se mogu zapaziti male količine odbačenih oklasaka, koje bi se mogle koristiti kao hrana, makar i slabije hranjive vrijednosti.

Nikola JAGAČIĆ, dipl. ing.

Prethodni članakNovi CIPRO agrocentar u Belici
Sljedeći članakDomaća priprema pčelinjeg voska
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.