Na grančici tamarisa / Rijeka/ pojavili su se neki nametnici slični priljepcima. Ima ih i na dunji, lovoru i gardeniji, a mogu se vidjeti i kod susjeda u vrtovima. O kojim mametnicima se radi i kako ih uništiti?
Radi se o štitastim ušima, o vrsti smokvin medić, koji se pri većem napadu, kao što je kod vas slučaj, suzbija kemijskim sredstvima. Od sredstava koja su nam na raspolaganju, najčešće se koriste Rogor ili Chromgor. Možete pokušati provesti zaštitu i bijelim uljem, koje se koristi i pri zaštiti citrusa, ali jako je bitno da se poprskaju i sve druge biljke u okolini, koje su također napadnute ovim štetnikom. To je važno zbog specifične građe štitaste uši, a to je njezin štitić, po kojem je i dobila ime, te koji s vremenom ojačava i teško ga je suzbiti. Dogovor sa susjedima također bi bio od velike važnosti, kako se štetnici ne bi suzbijali na jednom mjestu, a poslije s drugog selili i na vaše biljke. Prije samog tretiranja bilo kojim od ovih sredstava biljku je dobro poprskati čistom vodom kako bi štitić omekšao i sredstvo lakše doprlo, do same uši. Prskanje je zbog jake zaraze potrebno ponoviti za 7 do 14 dana, odnosno pridržavati se upute koja je priložena uz svako od sredstava, s obzirom da nemaju sva iste osobine.

N. K., dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako se proizvodi ekspedicijski liker?
Sljedeći članakKoji je uzrok slabe plodnosti vinove loze?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.